U hrvatskim zračnim lukama u prvih osam mjeseci 2025. bilo je malo više od deset milijuna putnika ili 6,6 posto više nego u istom razdoblju lani, a porast je ostvaren i u kolovozu od šest posto s 2,3 milijuna putnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je teretni promet u padu.

Rast putničkog prometa u zračnim lukama pratio je i rast operacija zrakoplova – u osam mjeseci bilo ih je 103,3 tisuće ili 4,6 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, a u kolovozu malo više od 21,4 tisuće, što je 3,4 posto više na razini tog mjeseca.

Dobra statistika

Teretni promet je smanjen – u osam mjeseci za 10,7 posto, s oko 6400 tona, a samo u kolovozu tereta je bilo 732 tone ili 21,5 posto manje nego u lanjskom kolovozu. Među zračnim lukama Split se ističe u kolovozu sa 757,5 tisuća putnika, što je 4,7 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je u prvih osam mjeseci ta luka na drugom mjestu s 2,8 milijuna putnika ili 7, posto više.

Zračna luka Dubrovnik druga je u kolovozu s 541,5 tisuća putnika, što je porast od 2,4 posto u odnosu na lanjski kolovoz, a veći porast od 4,7 posto upisuje na razini osam mjeseci s 2,2 milijuna putnika, čime je na trećemu mjestu. Treća po broju putnika u kolovozu s 487,7 tisuća je zračna luka Zagreb, koja je time ostvarila i najveći porast od 11,6 posto među svim lukama u odnosu na lanjski kolovoz te ima i najveći porast od 9,4 posto za prvih osam mjeseci, s gotovo 3,1 milijunom putnika, čime je i na prvom mjestu.

Zadarska zračna luka u ovogodišnjem je kolovozu uslužila gotovo 361 tisuću putnika ili 8,7 posto više nego u lanjskom, a u prvih osam mjeseci njih 1,2 milijuna ili 2,8 posto više. U Zračnoj luci Pula kolovoz je prošao sa 125,4 tisuće putnika, što je 4,5 posto više, a u osam mjeseci broj putnika povećan je za 5,4 posto, na 420 tisuća. S 39 tisuća putnika u kolovozu Zračna luka Rijeka je u plusu u odnosu na isti mjesec prošle godine od 3,2 posto, a na razini osam mjeseci s gotovo 118 tisuća u plusu od 5,3 posto.

ZL Osijek u minusu

Jedini minus među većim lukama je Zračne luke Osijek, koja je u kolovozu imala 6,2 posto manje putnika ili oko 6400, a u osam mjeseci minus od 1,4 posto s ukupno 31,3 tisuće putnika. Pad broja putnika u odnosu na iste mjesece prošle godine za oko 20 posto i u kolovozu i u osam mjeseci imala je jedina otočna zračna luka, na Braču, dok je zračno pristanište Mali Lošinj imalo manje putnika u kolovozu, ali više u prvih osam mjeseci.

U kolovozu je najveći međunarodni putnički promet ostvaren sa zračnim lukama Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, s kojima su ostvareni i porasti, a na trećemu mjestu su zračne luke Francuske, s malo manje prevezenih putnika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost