Državni statističari u petak su nizom ekonomskih pokazatelja kvantificirali razmjere udara koronakrize na gospodarstvo.

Uz procjenu BDP-a za prvi kvartal koji je pandemija Covid-19 tek “načela” svodeći godišnji rast na 0,4 posto, Državni zavod za statistiku (DZS) obznanio je i dvoznamenkaste stope pada maloprodajnog prometa i industrijske proizvodnje za travanj, mjesec “lockdowna” s najžešćim neposrednim udarom na ekonomiju. Koliko god travanjski minusi od 25,5% (promet trgovine na malo) te 11% (industrijska proizvodnja) “zvone”, oni baš i nisu iznenađenje. Ipak, kasnije istog dana rejting agencija Standard & Poors pobrinula se da se u vikend ipak započne s manje lošim vijestima.

Potvrdila je Hrvatskoj postojeći kreditni rejting (BBB-), a ostala je i pri ocjeni stabilnih izgleda za iduću reviziju. To izvješće svakako neće škoditi ni ministru financija Zdravku Mariću koji bi idući tjedan trebao izaći na međunarodno tržište s novim euroobveznicama čijom prodajom će nastojati prikupiti osjetno više novca od iznosa potrebnog za refinanciranje 1,25 mlrd. dolara starog obvezničkog duga. S&P je trenutne ocjene zadržao iako nam, poput većine drugih, ove godine predviđa pad BDP-a od 9 posto, a to je za 2020. jedna od najvećih prognoziranih stopa pada u EU.

Oporavak bi mogao početi u drugom dijelu godine, što bi dogodine moglo rezultirati rastom od 5,3%, a godinu poslije 2,5 posto, njihova je prognoza. Sve u svemu, povratak BDP-a na razinu 2019., kažu, nije izgledan prije 2023., jer će i oporavak turizma biti postupan.

S novim je izvješćem agencija uranila u odnosu na redovni kalendar revizija iz više nego očitih razloga.

Potvrdu investicijskog ranga (premda najnižeg na toj skali) obrazlaže u prvom redu očekivanjem da turistička sezona ipak neće potpuno podbaciti (pad od oko 70%) jer je Hrvatska auto-destinacija za najveća emitivna tržišta poput Njemačke, Austrije i Slovenije te je manje ovisna o oporavku zračnih putovanja.

Usto, u S&P-u važnim ističu i solidnu razinu međunarodnih pričuva HNB-a, kao i nedavni sporazum s Europskom središnjom bankom o tzv. valutnom swapu vrijednosti do dvije milijarde eura. To bi trebalo ublažiti neposredne vanjske pritiske na likvidnost i tečaj.

Spomenuti iznos dostupnog valutnog swapa mogao bi se i dodatno povećati kad Hrvatska uđe u Europski tečajni mehanizam (ERM 2), odnosno ako uđe ovog ljeta, navodi se u izvješću.
Nakon što je u lanjskom srpnju Vlada RH podnijela službeni zahtjev za “predvorje” eura, uz koji je preuzela i obvezu da će odraditi niz domaćih zadaća, ostaje vidjeti hoće li u ovom srpnju dobiti ulaznicu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U međuvremenu se očekuju nalazi ECB-ova pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti banaka, kojim je zahvaćeno pet banaka u Hrvatskoj.

Kako se pregled kvalitete aktive odnosi na prošlu godinu, a imajući u vidu i iznadprosječnu kapitaliziranost ovdašnjih banaka, čini se da ti nalazi ne bi trebali biti prepreka za ERM 2. Vlada je pak nedavno zaključila kako su sve točke akcijskog plana ispunjene. Kako bilo, u S&P-u naglašavaju da bi uz već spomenute “opipljive” benefite ulazak u ERM 2 mogao biti i poticaj za strukturne reforme.

Ključni rizik za vraćanje rejtinga ispod investicijskog ranga bio bi scenarij novih ograničenja putovanja i gospodarski pad koji bi rezultirali izraženijim utjecajem na pogoršanje platne bilance i trajnije slabljenje javnih financija te uzlaznu putanju javnog duga.

Iako uz veliku ovisnost o turizmu Hrvatsku karakterizira i manja integriranost u globalne lance vrijednosti od usporedivih zemalja, S&P vjeruje da je smanjenjem makroekonomskih neravnoteža u posljednjih nekoliko godina stvorena podloga da privremeni šok za gospodarstvo ne bi trebao rezultirati trajnijim oštećenjima “kreditne metrike” zemlje.

S alatima kojima raspolaže središnja banka (uz izdašne devizne rezerve podebljane aranžmanom s ECB-om), S&P procjenjuje da bi se i u scenariju 90-postotnog pada prihoda od turizma (bez drugih ozbiljnih pritisaka odljeva) HNB mogao uspješno nositi s deprecijacijskim pritiscima.

Istodobno, s postepenim pritjecanjem ekonomskih pokazatelja iz DZS-a i Porezne uprave (fiskalizirani promet) za drugi kvartal, na domaćem terenu se pokušavaju naslutiti razmjeri pada BDP-a u ovom tromjesečju. Prema nedavnoj anketi, domaći analitičari u prosjeku računaju na kvartalni godišnji pad od 20-ak posto, ali dio ekonomista drži da će minus (s obzirom na metodologiju metodologije nacionalnih računa) biti ipak manji, između 10 i 15 posto.

Poduzetnicima je i jedno i drugo nepogoda, pa su iz HUP-a već u petak poručili kako za ublažavanje pada treba “i dalje provoditi mjere za spas gospodarstva, u prvom redu kroz osiguranje likvidnosti poduzetništvu na duže razdoblje te očuvanje radnih mjesta i poticanje potražnje.