U četiri godine broj ovršenih građana koji nisu u stanju podmirivati svoje financijske obaveze smanjen je 19 posto. Trenutačno je, prema podacima Financijske agencije, gotovo 195 tisuća blokiranih potrošača, što je 4,5 posto manje nego u lipnju prošle godine. No, trend pada broja ovršenih, koji bilježimo od 2022., i koji je krajem prošle godine napokon pao ispod 200 tisuća, ne slijedi iznos duga. Manji broj građana duguje sve više.

U četiri godine (od lipnja 2021. do lipnja 2025.) njihov je ukupni dug veći 26,33 posto i iznosi 4,03 milijarde eura. U istom je periodu najviše porastao dug za kamate (31 posto), na 1,13 milijardi, dok je iznos glavnice koju blokirani građani duguju viši 24 posto i iznosi 2,9 milijarde eura. Prosječan dug prezaduženoga građana tako je u četiri godine narastao s nešto više od 13 tisuća, na nešto više od 20 tisuća eura.

Najviše dugujemo državi

Svi napori države da riješi veliki problem i dalje velikog broja građana koji se nalaze u financijskoj blokadi samo su djelomično urodili plodom. Zdravko Grubeša, ovlašteni sudski vještak, stečajni upravitelj, ovlašteni revizor te vlasnik knjigovodstvene tvrtke Grubeša, koji je dobro upoznat s temom prezaduženih građana, objašnjava da je do pada broja ovršenih došlo iz nekoliko razloga.

Jedan od njih je činjenica da su građani s manjim iznosom duga podmirili svoje obveze, a drugi da Fina nakon određenog vremena i, prema zakonu, briše iz evidencije potrošače kod kojih nema nikakvih aktivnosti, odnosno onih koji ne podmiruju obveze.

Također, Grubeša ne smatra da je do pada broja blokiranih došlo zbog veće financijske odgovornosti građana. “Prije je to rezultat tržišnih okolnosti koje posljednjih godina karakterizira stabilnost plaćanja te niska nezaposlenost. Činjenica da svatko danas može naći posao i raditi sigurno pomaže u podmirivanju dugova”, ističe Grubeša.

Podaci iz Finina pregleda dospjelih neizvršenih osnova pokazuju da potrošači najviše duguju državi, na koju se odnosi milijardu eura, odnosno 36,9 posto, duga. Potom financijskom sektoru (25 posto), od čega najviše bankama kojima nešto više od 39 tisuća građana duguje 651 milijun eura. Teleoperatorima pak potrošači duguju nešto više od 21 milijun.

Najviše je ovršenih u Gradu Zagrebu (nešto više od 39 tisuća), zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (nešto više od 17 tisuća). Međutim, ako se promatra broj ovršenih na ukupan broj stanovnika u hrvatskim gradovima, onda na prvo mjesto iskače Sisak u koje je gotovo 7,5 posto građana ovršeno.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Slijedi ga Čakovec sa 7,12 posto blokiranih građana. Prema prosječnom iznosu duga, s druge strane, iskače grad Kastav u Primorsko-goranskoj županiji u kojem prosječan dug ovršenih iznosi čak 101 tisuću eura. Slijede ih blokirani Riječani s prosječnim dugom od 78 tisuća eura.

Stečaj potrošača

Značajne pomake u smanjenju broja onih koji se nalaze u dužničkom ropstvu nije uspio postići jednostavan stečaj potrošača uveden 2019., u koji ulaze oni koji su u blokadi neprekidno tri godine s dugom do 2654 eura. Od njegova uvođenja do 21. srpnja ove godine Fina je nadležnim općinskim sudovima poslala više od 228 tisuća prijedloga za jednostavan postupak stečaja potrošača.

Međutim, u pregledu zbirnih podataka Fine nije navedeno koliko je takvih postupaka uspješno okončano. Poznato je samo da su pokušaji stečaja potrošača koji se vode izvansudskim postupkom pred savjetovalištem Fine, uglavnom neuspješni. Od 937 zahtjeva za provedbu ovakvog postupka, od 2016. do kraja 2024., sporazum je sklopljen u tek 16 slučajeva. Oni koji se nađu u situaciji da svoje obveze više ne mogu podmirivati u Hrvatskoj iz nje teško izlaze.