Od 24 povezana i ovisna Agrokorova društva u RH pod prinudnom upravom najzanimljiviji su subjekti u kojima vlasništvo koncerna nije 100%-tno. Agrokorov udjel u Ledu iznosi 48,1%, a preko skrbničkih računa oko 20% drže mirovinski fondovi.

Uz 76% vlasništva Agrokora u Jamnici i država kroz CERP drži 5,6%. U Zvijezdi, pak, nakon Agrokorovih 51,84% drugi je CERP-ov udjel od oko 17%. Kako aktiviranje zakona o sistemskim tvrtkama ne zadire u vlasništvo teoretski to ostavlja mogućnost i da vlasnici ne budu u cijelosti izloženi gubitku. Jer tek kad se sravne svi računi Agrokora, po završetku restrukturiranja i namirenja vjerovnika, pokazat će se cijena koju plaćaju vlasnici.

U slučaju dijela tvrtki to ne označava samog Ivicu Todorića, nego se pitanje rizika tiče – malih dioničara, i znakovito, njihova  povjerenja, ili bolje rečeno rizika. Naime, u uvjetima kraha poslovnog modela kojim upravljanje ulazi u režim kontrole kroz poluge izvršne i sudbene vlasti interes postoji za dionice tvrtki u kojima nema 100%-ne koncentracije vlasništva. Svaki rizik ima svoju cijenu, a u konkretnom slučaju on ovisi o tome kako će se restrukturirati obveze supsidijara (članica) koje su jamci za glavnog dužnika.