Hrvatska je u 2024. izvezla oko 24 milijarde eura proizvoda, a naši sjeverozapadni susjedi Slovenci 73 milijarde eura. Kad se stavi u omjer s brojem stanovnika dobiva se još veći jaz Hrvatske u odnosu na Sloveniju pri čemu Slovenija realizira 5,5 puta veći izvoz proizvoda po stanovniku nego Hrvatska.

Slovenija nije jedina zemlja s kojom Hrvatska gubi tržišnu utakmicu. Ranije ovog mjeseca objavili smo da Hrvatska uvelike zaostaje za vodećim izvoznicima industrijskih robota u Europi. S udjelom od tek 0,01 posto EU izvoza robota Hrvatska je na posljednjem mjestu, kako je utvrdio Goran Buturac s s Ekonomskog instituta, Zagreb. Buturac je u svojem najnovijem istraživanju otišao korak dalje i usporedio Hrvatsku sa zemljama europskog Mediterana koje kumulativno čine gotovo 40 posto ukupne hrvatske trgovine s ostatkom svijeta.

Hrvatska ne samo da zaostaje za vodećim zemljama Mediterana u izvozu proizvoda ukupno gledajući, nego i u izvozu visokotehnoloških proizvoda, što je posebno zabrinjavajuće. “Susjedna Slovenija izvozi šest puta više visokotehnoloških proizvoda po stanovniku nego Hrvatska, Italija dva puta, Francuska 1,8 puta, a Španjolska 1,5 puta”, kaže Buturac.

Raste uvoz, usporava izvoz

Najnoviji trendovi u trgovini Hrvatske s Francuskom, Grčkom, Italijom, Maltom, Slovenijom i Španjolskom koje su punopravne članice EU-a, ali i s BiH, Albanijom i Crnom Gorom koje su članice CEFTA-e ukazuju na rast uvoza, usporavanje izvoza i pogoršavanje vanjskotrgovinske bilance. Dok je izvoz Hrvatske kumulativno u te mediteranske zemlje u razdoblju od 2022. do 2024. značajno usporen, uvoz iz tih zemalja je porastao za 8,2 posto, a negativni saldo vanjskotrgovinske bilance dodatno se pogoršao za 32 posto, odnosno 1,2 milijarde eura.

“Uz nešto sporiji izvozni rast u odnosu na europski prosjek, glavna obilježja trgovine zemalja europskog Mediterana su izražen trgovinski deficit koji je lani dosegnuo 158 milijardi eura, relativno slaba pokrivenost uvoza izvozom te osjetan uvozni rast”, rekao nam je Buturac.

Najveći deficit lani je imala Francuska (105,3 milijarde eura), Španjolska (44 milijarde), Grčka (32,6 milijardi) i, kao četvrta, Hrvatska s deficitom od 18,4 milijarde eura. Tri zemlje europskog Mediterana imaju izražen trgovinski suficit i to Italija u iznosu od 54,8 milijardi, Slovenija (3,8 milijardi) i Crna Gora (600 milijuna eura).

Uvjerljivo najveći izvoznik po stanovniku u 2024. je Slovenija s ostvarenih 34.483 eura izvoza. Slijede je Italija s izvozom od 10.572 eura po stanovniku i Francuska s izvozom od 8.762 eura po stanovniku.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“Iako je brojem stanovnika Slovenija gotovo dvostruko manja zemlja nego Hrvatska, ona uspijeva realizirati neusporedivo veći robni izvoz u apsolutnom iznosu u odnosu na Hrvatsku. Još nepovoljniji rezultat za Hrvatsku dobije se kad se apsolutne vrijednosti izvoza podijele s brojem stanovnika. Slovenija je u 2024. realizirala čak 5,5 puta veći izvoz po stanovniku nego Hrvatska, što govori o značajnijem gospodarskom zaostajanju Hrvatske u odnosu na našeg prvog susjeda”, komentira Buturac.

Slovenija je, uz Italiju, naš najveći trgovinski partner među mediteranskim zemaljama. Lani je ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Italijom iznosila 8,4 milijarde eura, a sa Slovenijom 7,6 milijardi eura.

Pristupanje EU Hrvatska nije iskoristila za povećanje izvoza u mediteranske članice. Od 2014. do 2024. hrvatski izvoz u Sloveniju rastao je, naime, u prosjeku godišnje za 9,2 posto, dok je u razdoblju od 2005. do 2013. prosječna godišnja stopa rasta izvoza rasla za 6,4 posto. Ipak, izvoz u Francusku i Italiju koje se po veličini gospodarstva među vodećim članicama Unije, rastao je po višim stopama. Najviše smo povećali izvoz u Italiju – u prosjeku godišnje za 6,3 posto, dok se ranije izvoz smanjivao po prosječnoj stopi od 0,8 posto. Prije pristupanja hrvatski izvoz u Francusku rastao je po godišnjoj stopi od 0,4 posto, a nakon ulaska u EU po stopi od 11,9 posto.

Duboki jaz

“Uzrok nepovoljnih trgovinskih rezultata Hrvatske u razmjeni s mediteranskim zemljama leži u relativno slaboj izvoznoj konkurentnosti. Dijelom je to posljedica strukture robnog izvoza koju obilježava tehnološko zaostajanje za gospodarski najrazvijenijim zemljama Europe”, rekao nam je Buturac naglasivši da Hrvatska u te zemlje uglavnom izvozi proizvode relativno male dodane vrijednosti.

Nisko tehnološki proizvodi, prerađevine, primarni proizvodi i sirovine čine, naime 75 posto hrvatskog izvoza u Italiju, 71 posto izvoza u Sloveniju, 79 posto izvoza u i 82 posto izvoza u Maltu. U Italiju najviše izvozimo kukuruz i drvo za preradu, u Sloveniju aluminijske ploče i slične proizvode te boce, tegle i ostale spremnike od stakla.

U izvozu u Francusku, Španjolsku i Grčku ističu se – čarape. U Grčku najviše izvozimo razna naftna i bitumenska ulja, baš kao i u Crnu Goru i BiH u kojoj ona čine čak 34 posto izvoza. Visokotehnološki proizvodi, koji ne samo da donose veću vrijednost izvoza, nego i govore o konkurentnosti neke zemlje i njezinim potencijalima za tržišnu utakmicu u budućnosti, imaju najmanju zastupljenost u izvozu Hrvatske ne samo u odnosu na sve članice EU, nego i u njezine mediteranske članice. Oni čine tek devet posto izvoza u Italiju, osam posto izvoza u Sloveniju, šest posto izvoza u Maltu i, najviše, deset posto izvoza u Grčku.

“To nam govori o značajnijem tehnološkom zaostajanju Hrvatske za vodećim europskim zemljama”, ističe Buturac koji je zbog te činjenice istražio i koliko visokotehnoloških proizvoda izvoze mediteranske članice po stanovniku. I ta analiza otkriva duboki jaz između Hrvatske i mediteranskih konkurenata. Podaci su porazni – Slovenija izvozi šest puta više visokotehnoloških proizvoda po stanovniku nego Hrvatska, Italija dva puta, Francuska 1,8 puta, a Španjolska 1,5 puta.

Najviše srednje i visoko tehnoloških proizvoda uvozimo iz Francuske. Njihova vrijednost prošle godine je dosegnula 2,2 milijarde eura, a najviše uvozimo helikoptere, avione, svemirske letjelice i osobne automobile. Udio srednje i visoko tehnoloških proizvoda u izvozu Hrvatske u Italiju je 25 posto, a u uvozu iz Italije 30 posto.

U našem izvozu u Sloveniju ti proizvodi sudjeluju s 30 posto, a u uvozu 40 posto. Unatoč tome što Hrvatska članstvo u EU nije iskoristila za značajnije poboljšanje konkurentnosti niti za tehnološke proboje čak ni u odnosu na mediteranske zemlje koje zajedno čine tržište od 200 milijuna potrošača i čiji se prošlogodišnji ukupni BDP procjenjuje na 7,2 bilijuna eura, Buturac smatra da mediteransko tržište ima veliki potencijal za plasman domaćih proizvoda. “Na Hrvatskoj je da odluči što će i koliko tim tržištima ponuditi”, zaključuje istraživač EIZ-a.