Kroz pet krugova poreznog i administrativnog rasterećenja u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 1. siječnja 2021, u kojoj sugrađani i poduzetnici rasterećeni za 10,1 milijardu kuna, ostvareni su ciljevi poput prilagodljivosti, jednostavnosti, pravednosti i minimalnih administrativnih opterećenja. Ključni prioriteti ostaju daljnje administrativno i porezno rasterećenje prvenstveno kako bi se potaknulo investiranje u poslovanje posebno u inovativne industrije kojima je cilj uvođenje inteligentnih i inovativnih rješenja u proizvodne procese te zadržavanje visoko obrazovane radne snage”, poručio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša na konferenciji Porezna politika za rast gospodarstva u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham). Smatra da će u nadolazećim godinama doći do novih poreznih rasterećenja.

Raspravljalo se o ulozi porezne politike u privlačenju inozemnih direktnih ulaganja, poticanju inovativnih industrija i održivog razvoja industrija, porezima u digitalno doba te primjerima dobre prakse.

Helena Schmidt iz Deloittea i Stanko Kršlović iz Philip Morrisa Zagreb složili su se da bi sustav trebao biti brži, uz poticaj inovacija i razvoja.

Glavni ekonomist Svjetske banke Josip Funda pak smatra da sljedećih godina ne treba ići u daljnja porezna rasterećenja zbog stanja javnih financija, prije svega javnog duga od gotovo 90% BDP-a. Kaže ipak da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja brže od očekivanog te da bi 2021moglo rasti više od 6%. “Potrebne su reforme, pogotovo pravosuđa i javne uprave te ulaganje u radnu snagu”, zaključio je.