Rješenje oko franka treba tražiti unutar Hrvatske, rješenje je u dogovoru Hrvatske narodne banke, Vlade i poslovnih banaka, smatra bivši ministar financija Slavko Linić.

– S obzirom da su poslovne banke rekle da mogu podnijeti tromjesečni rizik tečajnih razlika, znači da je osnovno dogovor oko troška konverzije švicaraca u neku drugu valutu. Trošak je po meni nešto što se može podijeliti i na dio profita HNB-a i na dio profita poslovnih banaka, a onda treba vidjeti može li se u taj dio uključiti i Vlada. Evidentno je da je franak valuta koja u Hrvatskoj ne bi trebala biti prisutna i da je franak taj kojega se trebaju riješiti i građani i banke. To se može učiniti u vrlo kratkom roku i samim time ne trebaju nam sugestije izvana; ne treba nam obračun Vlade i HNB-a i poslovnih banaka – komentirao je Linić. Priznaje da se problem kredita u francima mogao riješiti u vrijeme dok je bio ministar, ali u tom razdoblju nije došla inicijativa od HNB-a koja je potrebna.  

– Postoji uvijek ono osnovno pitanje je li guverner mogao povlačiti te 'netržne' poteze kojima bi se zabranjivalo zaduženje u jednoj valuti koja može imati ovako velike oscilacije. Ali nemojmo se vraćati u prošlost. Bitno je sada donijeti rješenja, i ja vjerujem da se ona mogu donijeti – zaključio je Slavko Linić.

HDZ-ov bivši ministar financija Ivan Šuker smatra da svaki potez kojim se pomaže građanima treba pohvaliti, ali upitno je, dodaje, je li ovaj potez Vlade najkvalitetnije rješenje i rješava li to dugoročno problem hrvatskih građana.

– Mislim da je daleko kvalitetniji prijedlog bio ono što je većina i ekonomskih analitičara i političkih stranaka, pa čak i neki iz udruge Franak predlagali, a to je da se napravi moratorij na dva ili tri mjeseca i da u tom vremenu ministarstvo financija, HNB i poslovne banke nađu trajno rješenje za rješavanje problema franka. Ovo je samo podmetanje pod tepih i ovaj problem očekuje nekog drugog. Kad pogledate obrazloženje zakona, vidjet ćete koliko je on smiješan i apsurdan – netko tko govori da treba riješiti problem švicarskih franaka, sve izračune radi u švicarskim francima, to vam govori koliko je netko ozbiljno tome pristupio. I dalje ponavljam pitanje – da li su banke stvarno kupile franke i onda te franke konverzirale u HNB-u i onda dale kunske kredite ili je to samo administrativno vođenje, da li je to stvaran gubitak banaka ili je to gubitak očekivane dobiti. Mislim da je to ključno pitanje. Na kraju krajeva, s obzirom da većina hrvatskih građana ima vezanu štednju i kredite uz euro, mislim da je najbolje da svi takvi poslovi budu vezani na euro ili kunu i da se taj problem onda trajno riješi – objašnjava Šuker.

Nije želio polemizirati koliko je za sve kriva HNB, jer to, kaže, sada neće riješiti problem.

– Mislim da je ovo preveliki problem, financijski preopasan problem, kako i za hrvatske građane, tako i za državni proračun i sve ostale sudionike. Prema tome, mislim da bi tu bilo daleko pametnije da se išlo na dogovor i da se pokušalo iznaći jedno solomunsko rješenje s kojim na kraju možda ne bi bili svi najzadovoljniji, ali bi bilo dugoročno rješenje – vjeruje Šuker te dodaje da banke moraju pristati na nešto jer nisu "svete krave".
– Oni su ušli u taj posao – zašto, kako, to trebate pitati njih. Svatko u ovoj priči mora snositi dio troška jer građani već snose jer im je tečaj s nekakvih 4,60 došao do 7,5. Dakle građani su već podnijeli svoj dio tereta. Mislim da tu HNB ima određenog prostora da učini korak i mislim da se dugoročno može to riješiti – tvrdi Šuker. Dok je on bio ministar, podsjeća, nije bilo rasta tečaja, ali je kaže 2005. upozorio na rizike.

  – Kada je ovo ovako ostavljeno, to je sigurno veliki fiskalni upitnik i problem i jedan veliki kostur u ormaru koji čeka sljedeću vladu – zaključio je Ivan Šuker.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost