Čak i u slučaju neugodnih ekonomskih iznenađenja i povlačenja dobiti, domaće banke imaju dovoljno kapitala da ostanu stabilne, pokazao je stres testu središnje banke objavljen u novom izdanju publikacije Financijska stabilnost. Testirajući izdržljivost banaka HNB je razvio dva scenarija; temljeni te šok-verziju s vjerojatnošću od tek pet posto. Bazni scenarij barata s padom BDP-a od 0,2 posto u ovoj godini i stabilnom kunom, a od Vlade očekuje snažnu štednju. Poslože li ekonomske prilike po najvjerojatnijoj prognozi, banke do kraja godine očekuje rast loših kredita sa sadašnjih 12,4 na čak 17 posto!

Dobit dovoljna
Najviše loših kredita 30 posto, imale bi tvrtke, a problematičnih stambenih kredita bilo bi 6,3 posto. “Projicirani neto prihod banaka trebao bi i na dalje biti više nego dovoljan za amortizaciju”, napominju u HNB-u. Ako banke zadrže dobit u Hrvatskoj, kapitaliziranost bi porasla za nešto manje od dva postotna boda. Samo kod ‘personalnih’ banaka troškovi loših kredita nadmašili bi prihode. Šok-scenarij, iako vrlo slabo vjerojatan, druga je priča. Ako BDP padne 1,6 posto, a vrijednost kune oslabi 10 posto zbog oskudnijeg i skupljeg inozemnog kapitala, loši krediti skaču na čak 23 posto! Ubrzano kvarenje portfelja primarno je posljedica deprecijacije, a ne pada BDP-a, jer banke kapital izražavaju u kunama dok im je imovina uglavnom u eurima. Najviše, 42 posto, loših kredita bili bi zajmovi tvrtkama, dok bi 8 posto stambenih imalo problem s otplatom. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sustava bila bi manja za jedan postotni bod, odnosno tri boda niža nego u temeljnom scenariju.

Financijske injekcije
Do kraja 2012. tako bi se ispod regulatornog minimuma od 12 posto našlo devet banaka koje drže 9 posto imovine, a njih četiri pale bi i ispod 8 posto kapitala što bi od vlasnika zahtijevalo financijske injekcije. Iako se u javnost redovno šalju umirujući signali da matične banke nemaju namjere povlačiti kapital, HNB je i tu mogućnost uključila u stres test. “U šok-scenariju u kojem se dobit isplaćuje vlasnicima, bankarski sektor ostao bi ostao stabilan i dobro kapitaliziran, a stopa adekvatnosti kapitala smanjila bi se prosječno 1,5 postotnih bodova”, zaključak je HNB-a.

Temeljni scenarij podrazumijeva:

relativno stabilan tečaj kune prema euru
pad realnog BDP-a od 0,2%
snažnu fiskalnu prilagodbu

Što će se dogoditi?
17% udio loših u ukupnim kreditima
30% udio loših kredita kod poduzeća
– zadržava se dobit i stopa adekvatnosti kapitala banaka lagano raste
– banke imaju dovoljno zaliha da ostanu stabilne

Šok scenarij podrazumijeva:

slabljenje kune prema euru za oko 10%
pad realnog BDP-a od 1,6%
slabija dostupnost i viša cijena inozemnog financiranja

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Što će se dogoditi?
23% udio loših u ukupnim kreditima
42% udio loših kredita kod poduzeća
– zbog slabljenja kune smanjuje se adekvatnost kapitala banaka
– ispod granice minimalnog kapitala bilo bi čak 9 banaka, a 4 banke bile bi ispod 8 posto