Procjenjuje se da bi nabava kroz središnje tijelo donijela uštede za hrvatski proračun u iznosu od 1,1 milijarde kuna. U Hrvatskoj se sustav skupne nabave na razini državne administracije primjenjuje samo za nabavu IT opreme. Središnji državni ured za e-Hrvatsku jedino je zakonski nadležno tijelo državne uprave zaduženo za obavljanje nabave informacijsko-tehnologoške opreme.
Središnje tijelo
U okviru toga ured nabavlja informacijsko-komunikacijsku opremu, licencije, programske i druge proizvode te konzultacijske usluge i tako osigurava programsku podršku za sve korisnike u ministarstvima i ostalim tijelima državne uprave. Skupna nabava IT opreme zakonski ustrojena predstavlja začetak centraliziranog sustava nabave koji će prakticirati državna administracija u vezi s drugim predmetima nabave. Prema planu koji je prezentiralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, očekuje se da bi Hrvatska najranije počela s primjenom zajedničke javne nabave za sva državna tijela od 2011. godine, no nije još jasno koji će modelitet Hrvatska primjenjivati. Specijalizirane agencije za skupne javne nabave za potrebe državne administracije imaju gotovo sve zemlje EU, a razlike su među njima očigledne u vezi s modelom i područjem nabave koja se tako pokriju. Velika Britanija, primjerice, ima središnju službu nabave samo za zdravstvo, a u Sloveniji postoji medicinski centar koji obavlja centraliziranu nabavu 15-ak proizvoda za potrebe sustava zdravstva. No Mađarska je tako počela nabavljati svu telekomunikacijsku opremu, računala, gorivo, vozila, uredski materijal i slične potrepštine svojih državnih tijela. Mađarski model istraživali su i hrvatski stručnjaci za javnu nabavu. Oni navode da tamošnje središnje tijelo za javnu nabavu radi na temelju Uredbe mađarske vlade koja, otkad je zadužila sva državna tijela da nabavljaju niz proizvoda preko jednog središnjeg tijela, postiže uštede proračunskog novca od 13 posto. Najbolji pak model kojim se ostvaruju najveće financijske uštede pokazao se onaj u Austriji i Italiji gdje su uštede veće i od 20-ak posto, a Hrvatska je počela proučavati i njihova iskustava. Skupna nabava ima niz prednosti, a pored smanjivanja troškova nabave u nekim slučajevima kao što je zdravstvo i za 40 posto ostvaruju se vremenske uštede, a rješava problem manjka educiranih kadrova. To se sve omogućuje uz pomoć koncentracije volumena nabave, interne standardizacije roba i usluga, specijalizacije kadrova i IT tehnologije. Jedina je mana što njezinim ustrojem u konačnici isključuju se iz tržišnog natjecanja male i srednje tvrtke jer se objedinjuje potražnja, a to pogoduje samo velikim poduzetnicima. Upravo znatne materijalne uštede koje se postižu zajedničkom nabavom trebale bi potaknuti, osim državne administracije, ostale brojne naručitelje roba i usluga koji raspolažu novcem poreznih obveznika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu