Obnovljivi izvori energije nisu budućnost, oni su sadašnjost. Iako su se procesi u zadnje vrijeme ubrzali u aktualnoj energetskoj krizi koja je osvijetlila nužnost samodostatnosti, država mora biti fleksibilnija i agilnija.

Ključna je to poruka s panela “…A u budućnosti obnovljivi izvori energije” s konferencije “Zeleni plan u hrvatskom gospodarstvu – Energetika: Otpornost u krizi”. “Pogledamo li procese u Hrvatskoj, ipak su se ubrzali. Prošlogodišnja dva zakonska okvira po prvi puta daju jasni smjer razvoja”, kaže direktorica Obnovljiih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac.

Dodaje da investitori već žive budućnost koja traži da sve industrije za deset godina moraju biti samodostatne, no “spori ostajemo zbog starih razmišljanja, neodlučnosti politike i svih energetskih institucija”.

Potrebni dodatni kriteriji
Već dugo poznati su ciljevi kojima težimo, od smanjenja potrošnje fosilnih goriva, osiguranja pouzdane opskrbe, priuštivih cijena energije i smanjenja oscilacija cijena.

“Sve upućuje da je put jasan, ali se suočavamo s time da sve traje beskrajno dugo. Ne treba upirati prstom u nikoga, ali naprosto ne spadamo u prvu ligu po poslovnom okruženju. Trenutno se ne gradi nijedno ozbiljno postrojenje u zemlji, to nešto govori”, kaže Ivo Čović, predsjednik Zajednice obnovljivih izvora energije HGK.

Ilustrira da je i sada nemoguće pokrenuti projekt jer nedostaju podzakonski akti za zakon donesen u listopadu, a investitori imaju rok pet godina za završetak. “Po meni bi država trebala uvesti dodatne kriterije, primjerice, da prednost ima onaj koji će prvi biti na mreži”, ističe Čović.

Direktor i član Uprave E.ON Solara Jurica Gregorić kaže da investitori imaju razna iskustva u posljednjih 10 godina. “Primijetili smo da se često napravi dobar okvir, a kasnije provedba bude dosta polovična. Trenutno je tržište velikih elektrana zakočeno jer ne postoje podzakonski akti”, kaže Gregorić.

Prema podacima Eurostata instalirana snaga po stanovniku u Hrvatskoj je manja od 20 watta, dok je u Njemačkoj više od 500 watta, a panelisti će primijetiti da ovdje “Sunce sjaji i bolje”.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Jedna od najvećih grešaka je nestabilnost regulative. U tim okolnostima neće privući ozbiljne investitore. Sada je situacija bolja i rezultati će se brzo početi pokazivati”, kaže zamjenik ravnatelja REGEA-a Velimir Šegon.

Iako trenutne cijene električne energije izazivaju nevjericu građana i horor kod tvrtki, s druge strane te razine uklanjaju potrebu za poticajima jer se vrijeme povrata investicije bitno skraćuje. Primjerice, kućne solarne elektrane postaju isplative već za 4-5 godina, dok se energetska obnova vraća za manje od 10 godina, navodi Šegon.

Deregulacija cijena
Problem je, ističe, uz aktualnu reguliranu cijenu kilovatsata struje za kućanstva, vrijeme povrata investicije u mali solar u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi 12 do 13 godina, nešto kraće na Jadranu zbog bolje insolacije.

“Ta brojka nije dovoljno atraktivna da motivira građane”, kaže Šegon dodajući da je procjena da će biti potrebno oko četiri milijarde kuna javnog novca da se poticajima zadrži cijena struje na postojećim razinama umjesto da se javni novac usmjeri u razvoj obnovljih izvora energije.

“Uz ove cijene struje i vrijeme povrata u investicije idu entuzijasti, ali ne možete temeljiti nacionalnu politiku na entuzijazmu. Cijene moraju biti deregulirane, a isplativost atraktivna”, zaključuje.

László Horváth, voditelj Odjela obnovljivih izvora energije HROTE, ističe da je Hrvatska napravila značajan iskorak u priču s OIE. “Najviše smo deficitarni u području topline i hlađenja, tu 10 godina ne mijenjamo ništa, a u tom području imamo ogroman potencijal”, kaže i najavljuje raspisivanje javnih natječaja početkom lipnja vjerujući da će biti zainteresiranih.

Direktor Tetide Simon Ferjuc govorio je da se u udruzi H2, koja broji 46 članica, razvijaju energetski projekti u tehnologiji vodika.

“Imamo preduvjete da stvaramo energetski održive otoke, tehnologiju, okupljamo investitore, a natječaji su tu. Krećemo s investicijama, vrlo brzo imat ćemo prozvodnju iz zelenog vodika”, kaže Ferjuc