Poduzetnicima koji na područje Banije već danima upućuju radnike i mehanizaciju te obilato doniraju građevinski materijal, opremu i razne druge vrste pomoći te će donacije ipak biti oslobođene plaćanja PDV-a, kao što već je slučaj s novčanim donacijama.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je to na početku jučerašnje sjednice Vlade najavljujući izmjenu Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona kojom će se regulirati tretman donacija isporučenih na područje pogođeno katastrofalnim potresom.

“To je još jedna važna gesta, slična onima koje smo napravili u vrijeme mjera koje su se odnosile na pandemiju Covida-19. Na taj način ove donacije kasnije neće biti opterećene ni porezom na dobit niti porezom na dohodak, odnosno predstavljat će porezne olakšice”, rekao je.

Tu su poticajnu mjeru iz poslovnog sektora prizivali neposredno nakon prvog u seriji potresa koji još tresu (ponajprije) područje Sisačko-moslavačke, ali i nakon proljetnoga u Zagrebu i okolici.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) već je prvog dana potresa apelirala Vladi da se za donacije za pogođena područja omogući prestanak obračuna poreznih i ostalih davanja, u prvom redu za plaćanje PDV-a na isporuku dobara i usluga.

S istim zahtjevom Vladi su se potom obratili i iz Udruge Glas poduzetnika i Hrvatske gospodarske komore. Dosad su, naime, PDV-a bile oslobođene samo donacije novčanih sredstava, dok su one u obliku isporuke dobara i usluga bile oporezive.

Naravno, oslobođenje PDV-a na doniranu robu i usluge i njihov tretman kao porezno priznatih rashoda samo je jedna u nizu mjera koje su iznijeli predstavnici poslovnog sektora.

Činilo se da Vlada oklijeva s odgovorom na te zahtjeve, pri čemu se to pripisivalo proračunskim računicama, pa i bojaznima od zlouporaba. No, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić objasnio je kako reguliranje tog pitanja nije baš tako jednostavno jer, kaže, postoje i ograničenja koja proizlaze iz direktiva EU u koje treba uklopiti rješenje.

Kako bilo, sad je to riješeno. Već danas se očekuje objava izmjene Pravilnika u Narodnim novinama, s tim da na snagu stupa sutradan.

“Ako je netko donirao krajem prosinca, a obveznik je PDV-a, ima vremena do 20. siječnja to evidentirati i neće morati platiti PDV. Isto vrijedi, dakako, i za daljnje donacije”, objasnio je Marić podcrtavajući ponovno kako su novčane otprije oslobođene plaćanja PDV-a.

Kad je riječ o dosad prikupljenim novčanim donacijama na računu državne riznice, dosad ih je uplaćeno ukupno 64,1 milijuna kuna, istaknuo je ministar dodajući kako će te iznose i ubuduće transparentno prikazivati, a za nekoliko dana najavio je da će profunkcionirati i uplate putem kartica, o čemu je proteklih dana bilo dosta upita.

Iz HGK-u su pak jučer priopćili kako su Vladi predložili set konkretnih mjera pomoći gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije u kojoj će se štete od potresa mjeriti milijardama kuna. Na potresom pogođenom području u SMŽ djeluje, kažu, oko 1250 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju oko 8.800 djelatnika.

Nakon razornog potresa predstavnici HGK izašli su na teren zajedno s kolegama iz Županijske komore Sisak i obišli pogođene poduzetnike. Iz razgovora s njima proizlazi da su gotovo sve tvrtke pretrpjele oštećenja, a velikom broju njih poslovanje je potpuno onemogućeno.

„Dio proizvodnih pogona je neupotrebljiv za daljnju proizvodnju, a poslovni prostori malih poduzetnika potpuno su uništeni. Naravno, štete su nastale i na zalihama sirovina i gotovih proizvoda, a stradale su i trafostanice”, objašnjavaju.

O ukupnom iznosu štete zasad je prerano govoriti jer su statičari još na terenu, a tlo i dalje svakodnevno podrhtava, ali prvi podaci pokazuju kako je oštećeno oko 3500 obiteljskih kuća te nepoznat broj višestambenih zgrada i objekata kulturne baštine.

“Imajući na umu da je procjena štete na zagrebačkom području iznosila gotovo 90 milijardi kuna, može se pretpostaviti kako će se šteta na području Banije također brojati u milijardama, što zahtjeva brzu i promišljenu pomoć“, kaže predsjednik HGK Luka Burilović.

Zato su iz Komore Vladi već iznijeli svoje prijedloge mjera pomoći. Među njima je, primjerice, i onaj o posebnom poreznom tretmanu za gospodarske subjekte koji posluju na pogođenom području, zatim privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove, kao i deblokada računa gospodarskih subjekata koji su registrirani na području za koje je proglašena katastrofa, a koja su uredno poslovala do 1. ožujka 2020.

HGK se zalaže i za to da se mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođena područja prošire na sve poduzetnike, neovisno o njihovoj veličini i djelatnosti.

Uza sve, smatraju da treba definirati i posebne kreditne linije za obnovu proizvodnih kapaciteta od strane HBOR-a, HAMAG BICRO-a i drugih financijskih institucija te obustaviti naplatu najamnina za objekte koji ne rade i koji zbog štete nisu u funkciji.