Nakon dvije godine uzastopnoga gubitka Ina je u 2010. uspjela stabilizirati poslovanje i podignuti profitabilnost, osobito na razini operativne dobiti koja je porasla gotovo za 80 posto, dosegnuvši 5,04 milijarde kuna. Neto dobit u 2010. iznosila je 958 milijuna kuna, dok je godinu prije gubitak iznosio 392 milijuna kuna. Takva je profitabilnost ugodno iznenadila i domaće analitičare koji smatraju da su objavljeni rezultati “iznad očekivanja”. Vidljiv je snažan rast “upstreama”, ali i to da su rafinerije i maloprodaja najlošiji segment kompanije. No nakon završetka modernizacije očekuje se da će rezultat u 2012. biti osjetno bolji, prve su i zasad neslužbene ocjene domaćih analitičara. Štoviše, jedan od njih smatra i da bi, ostane li zaduženost Ine na sadašnjim razinama, kompanija za poslovanje u ovoj godini mogla čak i isplatiti dobit. Dobar prošlogodišnji rezultat, kako su pojasnili predsjednik Uprave Zoltan Aldott i izvršni direktor Bojan Milković na jučerašnjem predstavljanju poslovnih rezultata, ostvaren je ponajprije zahvaljujući rastu proizvodnje ugljikovodika u sjevernom Jadranu i Siriji te većih cijena nafte i plina, ali i naporu menadžmenta da poveća efikasnost. Plinski biznis je pak i dalje Inina bolna točka makar se za 53,3 posto smanjila negativna razlika između prodajne i uvozne cijene plina pa je i gubitak u ovom segmentu bio manji, oko 335 milijuna kuna.

Pad maloprodaje 5,9%
Istraživanje i proizvodnja bilježe bitno poboljšanje, prije svega zahvaljujući povećanjima proizvodnje plina na poljima u sjevernom Jadranu i Siriji. Dobit tog segmenta iznosila je 4,58 milijardi kuna, čak 168% više nego 2009. godine. Rafinerije i marketing te trgovina na malo poslovali su lani nešto bolje nego godinu prije, ali i dalje s gubitkom ili s minimalnom dobiti.Naime, Ina još ima nižu razinu rafinerijskih marži te je lani imala gotovo 10-postotni pad prodanih količina derivata u ovom segmentu. Ukupna količina prerade bila je 11 posto manja, ponajprije zbog manje potražnje za gorivima, ali i remonta rafinerije u Rijeci. Ipak, nešto je poboljšan randman proizvoda. U maloprodaji je pak ukupan pad prodaje bio 5,9 posto, od čega je 6,5 posto pala prodaja benzina, a 4,1 posto prodaja dizela. Ipak, s oporavkom ekonomije prodaja dizela počela se povećavati u drugoj polovini 2010. godini.

Ulaganja još nepoznanica
Lani je i neto prihod prodaje povećan za 15,8 posto, na 25,86 milijardi kuna. Porast prihoda Uprava pojašnjava većim prodajnim cijenama i količina prirodnog plina te inozemne nafte, a dodatan poticaj dalo je i uvođenje novih Euro V proizvoda. “Ključne zadaće menadžmenta u nadolazećem razdoblju bit će daljnje poboljšanje efikasnosti poslovanja, razvoj i proširenje portfelja u segmentu istraživanja i proizvodnje te nastavak investicija u modernizaciju rafinerija”, kazao je Aldott, a na upit hoće li činjenica da Mol nije stekao većinski vlasnički udjel u Ini utjecati na planove ulaganja, odgovorio je kako je cilj Uprave unaprijediti Inu i učiniti je vodećom naftnom kompanijom u regiji. Kolika su ulaganja planirana za ovu godinu nije precizirao. Lani su kapitalna ulaganja u Ini bila smanjena za 36 posto, sa 4,5 milijardi iz 2009. na 2,89 milijardi kuna, od čega je 48 posto uloženo u maloprodaju, a 52 posto u istraživanje i proizvodnju.

Konsolidirano

Molovi rezultati u 2010.
Inin rezultat za 2010. prvi je put u cijelosti konsolidiran u Molov, čiji su prihodi od prodaje, prema jučer objavljenom izvješću, rasli za 32%, na 20,6 milijardi USD, a operativna dobit veća je 18% i iznosila je 310 milijuna USD. “Integracija dviju kompanija podignuta je na višu razinu, a kompanije će nastaviti tražiti sve sinergijske efekte zajedničkog poslovanja i mogućnosti za organski rast”, rekao je Zsolt Hernadi, prvi čovjek Mola.

Uštede u Ini
Doprinos rezultatima u 2010. Ini su dale i uštede od ukupno 450 milijuna kuna, s kojima se nastavlja i u 2011., od 300 milijuna kuna, te 250 milijuna u 2012.