I ove godine država potiče zadruge kroz program “Razvoj zadružnog gospodarstva”. Doduše, iznosi potpora, kao i ukupan iznos, prilično su mali.

Istovremeno, domaći poduzetnici, posebno oni u poljoprivredi koji se tradicionalno najčešće udružuju, poslovanje kroz zadruge sve češće i vrlo olako odbacuju. Zadruga Vinkovačka šparoga najbolji je dokaz koliko su u krivu.

Interes za natječaj
No oni se neće javiti na natječaj Ministarstva gospodarstva koje je za jačanje konkurentnosti zadruga ove godine rezerviralo 267 tisuća eura. Na potpore, koje se kreću od 3 do 15 tisuća eura, zadrugari mogu aplicirati do 10. listopada, a financirati mogu više aktivnosti, od razvoja novih proizvoda i usluga, uređenja prostora, do marketinških aktivnosti.

Iako zadruga može djelovati u bilo kojem području i djelatnosti, najčešće su poljoprivredne zadruge čiji je udio u ukupno registriranim i aktivnim zadruga u Hrvatskoj 41 posto. Od ukupno 713 aktivnih zadruga u poljoprivredi ih djeluje 297, pokazuju posljednji dostupno podaci DZS-a. U prerađivačkoj industriji ih djeluje 118, a u trgovini 80.

Lani je potpore, kroz program Ministarstva gospodarstva, dobilo tek 18 zadruga. Iz Ministarstva gospodarstva kažu da su zaprimili 54 prijave, a 19 zadruga je zadovoljilo kriterije. No, jedna je odustala. Prosječna potpora po zadruzi iznosila je gotovo 14 tisuća eura, a većina prijavitelja, pa posljedično i dobitnika potpora, bile su poljoprivredne zadruge, kažu iz Ministarstva gospodarstva. Zadruga Vinkovačka šparoga neće se javiti na natječaj Ministarstva gospodarstva.

“Nismo niti razmišljali o tome”, kaže Branko Horvat, upravitelj Zadruge Vinkovačka šparoga, koja već godinama bilježi rast godišnjih prihoda između 25 i 28 posto. S braniteljskom zadrugom Rokovačka šparoga, s kojom dulje surađuju, ove će godine ostvariti 619 tisuća eura prihoda. Broj im je članova pak od 2014., kad su osnovani, porastao s 10 na 20 proizvođača.

Sve ih je manje
Brojke dovoljno govore o uspješnosti udruživanja, no ono već godinama u Hrvatskoj slabi. Prije 10 godina imali smo više od 2200 aktivnih zadruga. Najveći problem zadruga je nezdrav pristup, kaže Horvat.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“I mi smo imali porođajne muke i članove koji su isključivo gledali svoj interes, čemu u zadrugama nema mjesta. Ona je servis koji pomaže malim proizvođačima da udruživanjem količine s kojima će izaći na tržište i biti konkurentniji”, ističe.

Upravo zahvaljujući udruživanju Zadruga Vinkovačka šparoga i Rokovačka šparoga svoj proizvodu danas plasiraju u niz velikih trgovačkih lanaca, što pojedinačno svaki od proizvođača nikada ne bi mogao.

Plan im je dobiti status proizvođačke organizacije čime bi narednih pet godina imali pravo na potporu u iznosu od 10 posto ostvarenih prihoda. “Većina članova ima viziju da bi taj novac trebali uložiti u izgradnju vlastitog objekta”, kaže Horvat.

Problema, naravno, uvijek ima, no za uspjeh je najvažnije podrediti partikularne interese onim zajedničkim, poručuje Horvat,

U državi u kojoj je većina poljoprivrednih proizvođača mala (imamo više od 120 tisuća OPG-ova), udruživanje je najbolja strategija plasmana proizvoda na tržište. No pojedinačne interese, očigledno, čak i pod cijenu slabljenja proizvodnje, nije tako lako podrediti.