EN DE

Šima Krasić: Samo petina tvrtki poslovala bez greške

Autor: Sandra Bartolović
22. veljača 2007. u 06:30
Podijeli članak —

IDS-ovac Kajin izjavio je da izvješće Državne revizije više skriva nego što otkriva

Nalaz Državne revizije za razdoblje od listopada 2005. do listopada 2006., prema riječima glavne revizorice Šime Krasić koja je jučer Saboru dvanaesti put predstavila izvješće o obavljenim revizijama, pokazuje napredak u odnosu na prethodnu godinu. Naime, nepravilnosti je manje, državni se novac troši racionalnije, a imovina čuva bolje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uzaludan trud
Opozicija je takvo stanje ocijenila ohrabrujućim, ali bi umjesto pohvala radije čula što se dogodilo s revidiranim državnim tvrtkama, ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave u kojima je revizija utvrdila nezakonitosti. Pročešljane poslovne knjige kroz koje je prošlo 141,5 milijardi kuna pokazale su da je samo petina poslovala bez greške, pri čemu su kod 373 subjekta utvrđene nepravilnosti, a devet ih je poslovalo protuzakonito. Krasić je ustvrdila kako su najčešće nepravilnosti bile u računovodstvenom poslovanju, neplaniranju i trošenju sredstava te nepravilnosti u postupcima javne nabave kojih je bilo u iznosu 22,3 milijarde, te ugovaranje izravnih pogodbi između države i trgovačkih društava u njezinu ili vlasništvu lokalnih jedinica. Dodala je, međutim, kako sve nepravilnosti nisu i kažnjiva djela. Sve prikupljene podatke Državna je revizija već dostavila onima na koje se provjera odnosila, uz mišljenja i preporuke, a oni u roku od 30 dana moraju odgovoriti što su poduzeli na temelju nalaza. Rezultati revizije u kojima se sumnja na kaznena djela bit će dostavljena Državnom odvjetništvu. IDS-ovac Damir Kajin poručio je: “Uzalud vam trud svirači, nikome se neće ništa dogoditi, pogotovo ne svemoćnim javnim poduzećima koja su postala perači novca i države u državi, u kojima se vrti veliki novac nad kojim nema velikog nadzora”.

Nalaz Državne revizije za razdoblje od listopada 2005. do listopada 2006., prema riječima glavne revizorice Šime Krasić koja je jučer Saboru dvanaesti put predstavila izvješće o obavljenim revizijama, pokazuje napredak u odnosu na prethodnu godinu. Naime, nepravilnosti je manje, državni se novac troši racionalnije, a imovina čuva bolje.

Uzaludan trud
Opozicija je takvo stanje ocijenila ohrabrujućim, ali bi umjesto pohvala radije čula što se dogodilo s revidiranim državnim tvrtkama, ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave u kojima je revizija utvrdila nezakonitosti. Pročešljane poslovne knjige kroz koje je prošlo 141,5 milijardi kuna pokazale su da je samo petina poslovala bez greške, pri čemu su kod 373 subjekta utvrđene nepravilnosti, a devet ih je poslovalo protuzakonito. Krasić je ustvrdila kako su najčešće nepravilnosti bile u računovodstvenom poslovanju, neplaniranju i trošenju sredstava te nepravilnosti u postupcima javne nabave kojih je bilo u iznosu 22,3 milijarde, te ugovaranje izravnih pogodbi između države i trgovačkih društava u njezinu ili vlasništvu lokalnih jedinica. Dodala je, međutim, kako sve nepravilnosti nisu i kažnjiva djela. Sve prikupljene podatke Državna je revizija već dostavila onima na koje se provjera odnosila, uz mišljenja i preporuke, a oni u roku od 30 dana moraju odgovoriti što su poduzeli na temelju nalaza. Rezultati revizije u kojima se sumnja na kaznena djela bit će dostavljena Državnom odvjetništvu. IDS-ovac Damir Kajin poručio je: “Uzalud vam trud svirači, nikome se neće ništa dogoditi, pogotovo ne svemoćnim javnim poduzećima koja su postala perači novca i države u državi, u kojima se vrti veliki novac nad kojim nema velikog nadzora”.

Ništa se ne dogodi
Upozorio je da samo devet državnih tvrtki raspolaže s 20 milijardi kuna, a izvješće Državne revizije fokusirano je na poslovanje lokalnih jedinica u kojima ima tek 18 milijardi kuna, stoga ocjenjuje da revizija više skriva nego otkriva. A kako funkcioniraju nadzorni odbori u javnim poduzećima pokazuju slučajevi Brodosplita i Croatia osiguranja, ustvrdio je Kajin. U raspravi je upozoreno i na činjenicu da se nakon utvrđenih nepravilnosti u institucijama ili poduzećima ništa ne dogodi, a HNS-ovac Dragutin Lesar upozorava kako ne pamti da su nakon revizijskih izvješća pokrenuti postupci za uklanjanje nepravilnosti, pogotovo u jedinicama lokalne samouprave gdje su utvrđene. Rasprava je u prijepodnevnom dijelu ubrzo nakon početka prekinuta kako bi se skupio kvorum kojim bi se izglasalo skidanje oznake službene tajne s nalaza revizije za ministarstva obrane i vanjskih poslova, što je zatražio SDP.

Autor: Sandra Bartolović
22. veljača 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close