Nema razloga za crni pesimizam zbog svjetske financijske krize, ali ima za ozbiljnost i suočavanje s problemima umjesto okretanja glave. Takvu ocjenu situacije u Hrvatskoj dao je premijer Ivo Sanader u utorak nakon sastanka s čelnicima Hrvatske udruge poslodavaca i svih sindikalnih središnjica s kojima, kako se može čuti, nastoji osvariti “socijalno partnerstvo u novim okolnostima”. To znači da će sindikalne čelnike nastojati privoliti da zbog financijske krize koju osjeća i Hrvatska pristanu da politiku zamrzavanja plaća, odnosno da se u idućoj godini odreknu povećanja koja bi im omogućili kolektivni ugovori.

Mete za nagovaranje
Uz čelnike sindikalnih središnjica, na to će, na sastanku koji se u srijedu održava u Ministarstvu gospodarstva, nastojati privoliti i čelnike granskih sindikata, predstavnike zaposlenih u javnim službama, uključujući i zaposlene u lokalnoj upravi, ali i javnim poduzećima. Najvažnije će, smatra se, biti pridobiti sindikate zaposlenih u državnim i javnim službama jer će njihove odluke reflektirati na plaće ukupno 240 tisuća zaposlenih. Rezultati tog sastanka bit će ključni za konačno definiranje državnog proračuna i upravo to je, kako se doznaje, jedan od razloga zbog kojih Vlada, odnosno Ministarstvo financija još nije izašla s detaljnijim podacima o izradi proračuna, uključujući ciljani deficit, prema kojem će se u ovom trenutku ocjenjivati ozbiljnost fiskalne politike. Naime, relevantne adrese, Hrvatska narodna banka, poslodavci, ekonomski analitičari, očekuju da Vlada već za 2009. godinu predloži potpuno uravnoteženi proračun, što znači da deficit svede na nulu kako ne bi povećala potrebe za financiranjem države. Mogući dogovor sa sindikatima o zamrzavanju plaća u državnim i javnim službama, iako bi prema kolektivnim ugovorima javnih službi one mogle rasti i do šest posto, bit će osnova za otvarenje tog cilja. Naime, bez zamrzavanja trošak plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna prema projekcijama Ministarstva financija bio bi blizu 24 milijarde, što je za oko 2,2 milijarde više nego što bi bilo ostvarenje u ovoj godini.Sanader prije današnjeg širokog sastanka, na koji su uz sindikalne predstavnike i poslodavce pozvani i predstavnici gradova i županija kao i javnih poduzeća, nije se želio očitovati o mogućem planu za postizanje dogovora o zamrzavanju plaća, ali je najavio da je dogovoreno ponovno aktiviranje dogovora iz prošlog mandata o postizanju sporazuma o nacionalnoj politici plaća. Radna skupina bi trebala svoj prijedlog reguliranja dohodaka predložiti već do kraja ove godine, a ona se prema riječima sindikalista Krešimira Severa ne bi odnosila samo na iduću godinu nego na iduće dvije-tri godine.

Privatni sektor
Nacionalna politika plaća pritom se ne bi ograničila na, uvjetno rečeno, državni sektor, nego bi bila temelj i za kreiranje politike plaća u privatnom sektoru. U “novom socijalnom parnerstvu” od poslodavaca se, pak, očekuje da se u razdoblju krize ponašaju odgovorno, odnosno da ne koriste situaciju za rješavanje viška zaposlenih i restrukturiranja koja su dosad odgađali. Od Damira Kuštraka su se, kazao je Sever nakon sastanka, o tome čule ohrabrujuće riječi, a njihovo ispunjavanje će, kako kaže, biti “pitanje nacionalnog povjerenja”. Predsjednik HUP-a, međutim, objašnjava da to ne znači da uopće neće biti otpuštanja, jer se tako nešto ne može garantirati u situaciji kada puno kompanija osjeća posljedice krize. No, naglašava da ni poslodavcima ne odgovaraju otpuštanja i problemi koje bi ona prouzročila jer su, na koncu, zaposleni potrošači.

Činjenice

Porezna politika
Hrvatska vlada ne namjerava mijenjati svoju poreznu politiku i povećati PDV, kao što to predlaže bivši ministar financija Borislav Škegro. U ovako turbulentnim vremenima to bi bilo neozbiljno, uzvraća ministar financija Ivan Šuker. Borislav Škegro je, kaže, to mogao činiti dok je bio ministar.

Procjena rasta
Vlada je u projekciji rasta bliže procjeni Hrvatske narodne banke i guvernera Željka Rohatinskog nego potpredsjednika Damira Polančeca. Proračun se radi na bazi rasta od 2 do 3 posto i takva osnova upućena je i jedinicama lokalne samouprave za korekciju njihovih planiranja i izradu lokalnih proračuna.