Agrokor je u ponedjeljak konačno dobio zeleno svjetlo za preuzimanje Mercatora i od hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), nakon što su takve odluke već donijele i antimonopolne agencije u Sloveniji i Srbiji.

Odluka koju mnogi ocjenjuju poslom desetljeća, igrom slučaja, dogodila se točno devet mjeseci nakon potpisa (14. lipanj 2013.) ugovora o suradnji između Agrokora i Mercatora, odnosno odluke o preuzimanju 53,12 posto slovenskog trgovca u vlasnički portfelj hrvatskog koncerna. Agencija je pred Agrokor postavila listu manje-više očekivanih uvjeta, kako bi u startu otklonila eventualne negativne učinke koncentracije na tržišno natjecanje. Radi se, kako je pojasnio i predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac, o strukturnim promjenama koje će biti provedene istodobno i to kroz dezinvestiranje 96 prodajnih objekata iz kombinirane mreže Konzuma i Mercator-Hrvatska, ali i kroz veće otvaranje polica novonastalog trgovačkog lanca konkurentima što proizvode asortiman koji se poklapa s asortimanom tvrtki koje posluju unutar koncerna Agrokor.

Preuzimanje Mercatora od strane Agrokora poslovna je trakavica neviđena do sada ne samo lokalno nego i na širem prostoru. Naime, prema izjavi aktualne slovenske premijerke Alenke Bratušek, Mercator je u 'zagrljaj' Agrokora još 2005. gurnula ondašnja Vlada koju je vodio Janez Janša odlukom da se strateški državni paket dionica Mercatora proda tvrtkama u to doba moćnih poduzetnika Boška Šrota i Igora Bavčara bez javnog natječaja i po cijeni od 77,5 eura za dionicu, tek nešto većoj od cijene na burzi, ali bez uračunate premije. U razdoblju dugom gotovo deset godina ova je transakcija svako malo 'izranjala' kao aktualna da bi potom bila gurnuta u stranu jer, i šira slovenska javnost, sindikati kao i dio vladajućih struktura, gdje je posebno glasan bio ministar poljoprivrede Dejan Židan, upozoravali su da je prodaja najvećeg nacionalnog trgovca, kupca i izvoznika asortimana slovenske prehrambene industrije na prostor cijele regije, dugoročno donosi golemi gubitak za domicilne proizvođače.

Todoriću je pak Mercator u razvojnim planovima bio u znaku maksime 'biti ili ne biti' i stoga je sve do prije godinu-godinu i pol dana bio vrlo izdašan u svojoj ponudi. O njegovim ozbiljnim namjerama svjedočila je i ponuda da svaku dionicu plati po 221 euro iako je tržišna vrijednost dionice u prosincu te 2011. godine iznosila 167 eura. Da je u tom razdoblju pala odluka o preuzimanju Todorić bi za 53,12 posto morao iskeširati 442 milijuna eura, s obzirom na opetovano uvjetovanje slovenske strane kako kupnje Mercatora nema na kredit već samo za gotovinu.Vrijeme je, danas je to potpuno razvidno, zapravo radilo u korist Todorića. Kako su se smjenjivali prodaja i odgode rušila se i cijena pa je sa 221 eura najprije pala na 120, a potom i na svega 80 uz novu obvezu, a to je dokapitalizacija Mercatora čije poslovanje guše golme kratkoročne kreditne obveze, veće od 900 milijuna eura.

Prema protokolu ugovora o suradnji potpisanog lani u lipnju o preuzimanju 53,12 posto dionica Todorić uz cijenu od 80 eura za taj paket sada treba izdvojiti oko 160 milijuna eura. Sa 225 milijuna obveze dokapitalizacije ta ukupna nova cijena danas izgleda ipak bagatelna naspram one iz 2011. Usto, Todoriću više nisu problem ni novci. Dok je još prije godinu-dvije krojio planove što bi iz svoga portfelja morao prodati radi Mercatora sada je oslobođen tih briga. Noćne more riješio je vrlo povoljnim kreditom ugovorenim sa Sberbankom. Unatoč obvezi dezinvestiranja 96 trgovina Konzum će u novim okvirima, iako se još ne znaju svi bitni detalji koje uvjetuje AZTN, ostati osnaženi div domaćeg tržišta. U vlatitu portfelju, prema posljednjim javno dostupnim podacima iz 2012., drži 664 trgovine ukupne površine veće od 267 tisuća četvornih metara. Mercator-H broji 157 vlastitih trgovina, 49 je u franšizi plus još 38 koje se odnose na Getro.

Premda je Mercator s Getroom svojedobno zaključio samo zakup svih njegovih prostora, budući da se radi o površini od oko 100 tisuća kvadrata, Konzum ovom akvizicijom dobiva gotovo istovjetan prodajni prostor koji ima pod svojim brendom. Naime, među zadanim uvjetima AZTN-a javnosti je ostao nepoznat detalj koliko kvadrata pripada na 96 lokacija koje Agrokor ne može preuzeti u svoj portfelj. Broj zaposlenih u novom okviru raste na oko 40 tisuća, a prihod na sedam milijardi eura. U Sloveniji tvrtka nastavlja poslovati pod imenom Mercator, u Hrvatskoj kao Konzum, a kako će se zvati na tržištima Srbije, Crne Gore te bosansko-hercegovačkom gdje Agrokor također ima svoje tvrtke znat će se uskoro.