Saborski su zastupnici i u poslijepodnevnom dijelu cjelodnevne rasprave ostali podijeljeni oko toga treba li zakon o životnom partnerstvu približiti hrvatskoj tradiciji ili istospolnim parovima dati i veća prava od onih koje je predvidio predloženi zakon.

Dražen Đurović (HDSSB) prijedlog je nazvao ideološki obojenim, a založio se da ga se učini bližim hrvatskoj tradiciji i vrijednosnom sustavu većine građana. "Svjesni smo i duha vremena i da je slika Svete obitelji, kao ideala kojem težimo danas manje-više zatrta slikama parada u kojima u prvom redu paradiraju bivši komunisti, a danas prosvijećeni liberali i egalitaristi", rekao je Đurović.

Uvjeren je da predloženi zakon ograničava prava djece te da otvara mogućnost priznavanja prava na djecu rođenu uz surogat roditeljstvo, a smatra i da je suprotan Ustavu u koji je na referendumu unesena definicija braka kao zajednice muškarca i žene. "Stav HDSSB-a i Saveza za Hrvatsku je da je brak zajednica muškarca i žene i ni jedna definicija izvan tog okvira u svim surogat modelima neće biti prihvatljiva", poručio je Đurović.

I Željko Reiner (HDZ) protivi se prijedlozima da se životnim partnerima omogući i posvajanje djece. "Ne možemo uvoditi pravo na dijete, jer to pravo ne poznaje ni jedan međunarodni dokument o ljudskim pravima. Moramo štititi dostojanstvo i pravo djeteta, neovisno o tome u kakvoj životnoj zajednici dijete živi, ali ne možemo štititi nekakvo izmišljeno pravo odrasle osobe na dijete", rekao je Reiner.

Peđa Grbin (SDP) podsjetio je da je Hrvatska članica EU. "Svatko od nas može otići u Španjolsku i nakon šest mjeseci sklopiti istospolni brak i taj će brak Hrvatska morati priznati", rekao je Grbin. Upozorio je da se praksa europskih sudova ubrzano mijenja i istospolnim parovima daju sve veća prava, zbog čega je uvjeren da će za najdulje 15 godina pravo na homoseksualni brak biti konvencijsko.

Njegova stranačka kolegica Ingrid Antičević-Marinović uvjerena je, pak, da će Hrvatska u bliskoj budućnosti morati ozakoniti i surogat majčinstvo. "Hrvatska je zemlja koja izumire i sve ono što je stvoreno iz ljubavi, novi život kojim se ne ugrožava neka treća osoba, treba prihvatiti", kazala je.

Igor Kolman (HNS) smatra da nemogućnost posvajanja djece za istospolne parove otvara prostor za diskriminaciju. "Za nas u HNS-u konačni je cilj potpuna jednakost istospolnih i raznospolnih parova u svim segmentima, i to pod okriljem jednog obiteljskog zakona", rekao je Kolman.

Zakon je podržao i Milorad Pupovac (SDSS). "Ne treba plašiti ljude da će ovo imati gore efekte nego što ih imaju prikriveni homoseksualni brakovi ili prikriveno odrastanje u homoseksualnim sredinama", rekao je Pupovac, ocijenivši da u društvu oko tih tema postoji licemjerje.

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Naglasio je da se ne smije zaboraviti na druga prava o kojima ovisi društvena ravnopravnost, kao što je pitanje ravnopravnosti i zaštićenosti radnika. Onima koji se pozivaju na tradiciju poručio je kako je bolje da to ne čine, "jer se radi o tradiciji strašne ekskomunikacije".

"Imamo mi previše brige kada je posrijedi naša tradicija. Govor mržnje je isuviše jak i mi znamo tko ga je posijao i u kojim okolnostima. Obnavljanje tog govora mržnje u uvjetima borbe za političke pozicije je opasna", rekao je Pupovac.

Replicirao mu je Ivan Šuker (HDZ), ističući da su nekada dezinformacije i pogrešno prenesene stvari gore od govora mržnje. "Nešto što se nije dogodilo želi se prikazati kao da se dogodilo i to, hoćete-nećete, kod onih koje pogađa proizvodi govor mržnje", kazao je Šuker te dodao da je "najveća opasnost za Hrvatsku prekrajanje povijesti koje se svi sjećamo".

Nenad Stazić (SDP) tvrdi da oni koji ne podržavaju prava homoseksualaca ne podržavaju ni prava drugih manjina, "ni njihovo pravo da se služe vlastitim jezikom i pismom pa podržavaju one koji razbijaju ploče s manjinskim pismom".

Mariju Lugarić (SDP) raduje pomak u načinu rasprave u odnosu na 2003., kada je donesen Zakon o istospolnim zajednicama. "Kad se donosio taj zakon, mi smo ovdje cijeli dan slušali bravure o heteroseksualnim svemirima, zečićima i ne znam kakvim drugim stvarima. Veseli me činjenica da danas takve stvari nismo čuli", kazala je Lugarić.

Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako je predloženi zakon "u ovom trenutku dovoljan da budu zadovoljni i oni koji podržavaju malo veća i oni koji podržavaju malo manja prava".

"Volio bih da oni koji podržavaju povećanje prava podrže zakon zbog onoga što u njemu piše, a ne da budu protiv zbog onoga što u njemu ne piše. A one koji s malo većim oprezom pristupaju ovome, pozivam da zakon podrže zbog onoga što u njemu ne piše, jer bi vjerojatno bili protiv da u njemu piše ono što ne piše", poručio je Bauk.