Većina saborskih klubova poduprla je poslijepodne prijedlog zakona o naplati poreznoga duga uzrokovanoga gospodarskom krizom, kojim se za poduzetnike s problemima u likvidnosti predlaže reprogram duga nastalog do 31. siječnja, dok HDZ i laburisti ocjenjuju da zakon neće riješiti problem likvidnosti jer ne razlikuje "stvarne poduzetnike" od onih koji "mešetare".

Reprogramiranje poreznoga duga ima obilježje kredita kojeg država kao vjerovnik daje dužniku uz kamatnu stopu u visini tržišne, a koja je niža od zakonske zatezne.

Kamata bi se kretala od 6,5 do 12 posto, rekao je zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

Riječ je o trećem krugu reprograma, a u prva dva riješeno je oko 4,7 milijardi kuna dugovanja, a naplata tih nagodbi trenutno se kreće oko 88 posto.

Uvodimo treći reprogram jer smo svjesni da je i dalje teška gospdarska kriza i peta godina recesije, rekao je Lalovac naglašavajući kako se time daje kvalitativna potpora privredi da uredno regulira svoje obveze.

Vlada je prepoznala teškoće u kojima su se poduzetnici našli i sad im se daje još jedna prilika da svoje obveze probaju regulirati na rok od 36 mjeseci, rekao je i ocijenio kako stoga ne stoje primjedbe o poreznoj presiji. "Vlada i kroz ovaj instrument omogućava poduzetnicima da pokušaju uredno izvršavati obveze", rekao je.

Ivan Šuker (HDZ) drži da je riječ o nejasnom i još jednom Vladinom zakonu koji ima načelo nepravednosti jer ne definira one koji su u probleme stvarno došli zbog gospodarske krize "nego sve u paketu". Na taj se način, ustvrdio je, samo administrativno, ali ne i stvarno, rješava nelikividnost.

Jer, objašnjava Šuker, ako netko ima nekoliko milijuna poreznog duga i omogućava mu se reprogram, a naplatio je sva potraživanja od vjerovnika, postavlja se pitanje gdje je taj novac završio i zašto taj poduzetnik nije platio porez.

Inovativna platforma

Hrvatska uz Stories transformira hrvatsku premium turističku ponudu

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice

"Ni jedan dug nije isti. U istom košu ne mogu biti oni koji se bore da prehrane sebe i svoje obitelji, kao i oni koji mešetare", poručio je.

S njim se slaže i Nansi Tireli (laburist) koja smatra da zakon neće spasiti tvrtke od propasti jer ne razlikuje one koje posluju "samo na papiru" od tvrtki koje posluju desetljećima, imaju desetke zaposlenih i uredno su plaćale svoje obveze, ali su sada zbog gospodarske krize došle u probleme. "Vlada mora biti partner poduzetnicima i imati pojedinačni pristup", ustvrdila je.

Nadica Jelaš (SDP) ističe da je zakon interventna mjera kojom Vlada po treći put omogućava reprograme poduzetnicima koji su se našli u problemima zbog dugotrajne krize.

Vlada kroz reprogram nastoji sačuvati što veći broj tvrtki i radnih mjesta, poručila je SDP-ova zastupnica naglašavajući kako je riječ o posljednjem reprogramu, odnosno "posljednjem vlaku" za poduzetnike.

To ističe i Srđan Gjurković (HNS) napominjući da će se sve one tvrtke koje neće ući u reprogram i neće moći platiti svoje obveze, morati likvidirati.

Zakon može donijeti potrebne efekte vezane uz likvidnost sustava i svođenje rokova plaćanja na 60 dana, a poduzetnicima omogućava da im tvrtke žive, ocijenio je.

Dražen Đurović (HDSSB) rekao je da će njegova stranka poduprijeti zakon jer će "možda malo pripomoći da se očuva još koje radno mjesto", ali sumnja da će se za reprogram javiti velik broj poduzetnika.

Damir Kajin (nezavisni) založio se da kamata ne bude veća od 6,5 posto jer drži da poduzetnici veću kamatu, zbog težine krize, neće moći izdržati.