Već ove jeseni predsjednik Vlade predstavit će Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade i stanju u državi, jedna je to od novosti koju u odnosima izvršne i zakonodavne vlasti predviđa novi saborski Poslovnik, koji bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja.

Poslovnik, naime, propisuje da premijer jednom godišnje, na početku drugog redovitog zasjedanja Sabora – dakle u rujnu, usmeno predstavlja spomenuto izvješće.

O izvješću bi raspravljali samo klubovi zastupnika, ne i zastupnici pojedinačno, a ne bi bilo ni replika. Temeljem izvješća i rasprave, Sabor bi mogao donositi akte kojima bi obvezao Vladu na poduzimanje određenih radnji.

Prijedlog novog Poslovnika, koji upravo prolazi saborsku proceduru, izradio je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Mijenja se i postupak kada se pojedini član Vlade, primjerice ministar, imenuje naknadno. U tom slučaju, o novom bi kandidatu raspravljao samo nadležni saborski odbor ili više njih na zajedničkoj sjednici, ne i sam Sabor u kojemu bi se glasovalo o kandidatu.

Novi Poslovnik uređuje i djelovanje Sabora u europskim poslovima, s obzirom da 1. srpnja Hrvatska pristupa EU.

Odbor za europske poslove, koji se treba osnovati, postat ce središnje tijelo za obavljanje europskih poslova Sabora osobito u postupku nadzora nad djelovanjem Vlade i u postupku provjere poštovanja načela supsidijarnosti. I drugim saborskim odborima omogućit će se uključivanje u oba postupka.

Uz predsjednika i dva potpredsjednika – po jednog iz pozicije i opozicije, Odbor će imati 14 članova, a moći će imenovati i šest vanjskih.

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Planira se i širenje djelokruga nekih odbora.

Tako bi, primjerice, Odbor za zakonodavstvo, dobio zadaću donijeti jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Sabor.

Planira se i stati na kraj praksi mijenjanja i dopunjavanja zakona po dvadesetak puta, nakon čega je nemoguće utvrditi koja su rješenja na snazi.

Sabor će, tako, moći "narediti" predlagatelju da umjesto izmjena i dopuna, izradi cjelovit tekst zakona, posebno ako se radi o korijenitim promjenama važećeg zakona.

Ponuđena su i rješenja za koja se vjeruje da će ubrzati rad i osigurati red na saborskim sjednicama.

O primjeni hitnog postupka odlučivalo bi se samo ako zastupnik iznese primjedbu, u suprotnom bi se držalo da je prijedlog prihvaćen.

Opomenom s oduzimanjem riječi, zastupnika bi se, uz vrijeđanje vjerskih i nacionalnih, kažnjavalo i za vrijeđanje drugih zajednica, spolnih, rodnih i drugih skupina.

Određene izmjene predviđaju se i na prvoj, konstituirajućoj sjednici. Ako bi predsjednik Sabora iz prethodnog saziva bio spriječen, sjednicom bi privremeno predsjedao najstariji prisutni izabrani zastupnik. Pravo podnošenja prijedloga za izbor predsjednika i drugih tijela koja se biraju na toj sjednici imala bi najmanje trećina izabranih zastupnika. Sada to pravo imaju klubovi, što je po mišljenju Odbora za Ustav, bilo pogrešno jer se klubovi zastupnika ne mogu osnovati prije konstituiranja Sabora.

Prihvati li se novi Poslovnik, svi službeni materijali i dokumenti zastupnicima će se dostavljati u elektroničkom obliku, a tek uz poseban zahtjev i u pisanom. Nestaje obveza dostave Narodnih novina svakom zastupniku, a glasilom Sabora smatrat će se se web stranica Sabora.

Važeći saborski Poslovnik donijet je 2000. i od tada je mijenjan i dopunjavan osam puta.