Od početka procesa usklađivanja, do članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Sabor je donio 683 usklađena zakona, podatak je iz današnje rasprave o Planu usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, a po kojemu ove godine treba uskladiti još 42 zakona.

Hrvatska je u pretpristupnim pregovorima ispunila sve obveze iz procesa pristupanja, no pravna stečevina Unije kontinuirano se razvija te je Hrvatska kao punopravna članica obvezna usklađivati svoje propise s novom pravnom stečevinom, objasnio je zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović.

Hrvatska je, ističe, ulaskom u Uniju ušla u novu fazu usklađivanja u kojoj svoje zakone mijenja paralelno s drugim članicama Unije.

U dostizanju te nove faze, jasne zasluge i nemjerljivu ulogu imao je Hrvatski sabor, naglasio je Klisović.

Potkrijepio je to podatkom da je od 2003., kada je proces započeo, do članstva u EU, Sabor donio 683 usklađena zakona, od čega 152 u prošloj godini.

Plan je izradila Vlada, predložila je i 'ritam' usklađivanja po kvartalima. U prvom, dakle do proljeća, uskladilo bi se 12 zakona, među njima i oni koji se tiču potrošača i učinkovitijeg i čišćeg korištenja energije.

Do ljeta bi ih se uskladilo još 11 – izmijenio bi se Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Kazneni te Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU.

Za kraj godine, odnosno za četvrti kvartal, predviđeno je donošenje medijskih, konkretno zakona o medijima te o elektroničkim medijima.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Damir Kajin (nezavisni) apostrofira važnost upravo tih zakona.

Za medije u Istri, "za odabrane", godišnje se izdvaja oko deset milijuna kuna, dakle 40 milijuna u jednom političkom mandatu, čime se ti mediji znaju pretvarati u video, odnosno foto-albume onih koji ih financiraju javnim novcem, ustvrdio je Kajin.

To, naglasio je, treba regulirati, jer se tako determinira izborna volja, prikrivaju događaji na tom prostoru.

Davor Božinović (HDZ) predlaže da ministarstva i druga tijela, u čija područja spadaju uredbe koje se donose u EU, na svojim stranicama prenesu te uredbe. Upozorava i kako do građana dolazi malo informacija o tome što se događa u EU.

Tu i tamo dođe poneka, ali samo ako je spektakularna, kaže Božinović.

S tim se slaže laburist Branko Vukšić koji javnom servisu zamjera da u glavnim vijestima EU prati samo na razini ekscesa, anegdote.

HRT bi trebao imati dnevne kronike događaja u EU, sažetke rasprava hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, no HRT se ponaša kao kao da ju se Unija ne tiče, zaključio je Vukšić.