Kada gledamo globalnu ekonomiju u koju se hrvatske kompanije sve više integriraju i posluju, moglo bi doći do onoga što zovemo stagflaciju, istaknuo je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca na tradicionalnom druženju HUP-a.

Po njegovoj ocjeni, još nismo dosegli maksimum inflacije, što očekuje da će se vjerojatno dogoditi početkom iduće godine.

Više scenarija
”Došli smo do relativne stabilizacije cijena energenata, ispuhale su se i vozarine, što su za svjetsku trgovinu važni indikatori, padaju i cijene čipova, dolazi i do stabilizacije cijena hrane. Kamatni šok pritisnuo je središnje banke na podizanje kamata, koje su u hrvatskoj prošle bolje jer smo zbog ulaska u eurozonu vodili drukčiju monetarnu politiku”, rekao je.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan/PD

No, kakva će biti naredna godina, nije mogao precizirati, već je prezentirao više scenarija, od kojih najviše šansi (40%) daje osnovnom scenariju, koji podrazumijeva kraću energetsku krizu i kratku recesiju u euro području. Po tom scenariju za očekivati je u idućoj godini blagi pad BDP-a od 0,5 posto i inflaciju nižu od ovogodišnje, oko 7,5%, a potom bi u 2024. gospodarstvo opet trebalo rasti.

I za hrvatske poslodavce, pak, nogomet je nadahnuće u promišljanju klime u kojoj se treba razvijati Hrvatska i njezino gospodarstvo u narednom razdoblju. Glavna direktorica Irena Weber istaknula je kako je rezultat koji reprezentacija postiže na Svjetskom nogometnom prvenstvu ulaskom među četiri najbolje rezultat upornosti, zajedništva, taktike i vjere u sebe.

Uz nogometnu, imamo hrvatsku gospodarsku reprezentaciju, a iako nismo najpametniji i najveći, mnogi su uspjeli i konkurentni su na globalnom tržištu. Te tvrtke, istaknula je, mora se vidjeti kao inspiraciju.

“Mi smo mala, propulzivna država koja želi inovirati i napredovati. Imamo veliku šansu s nekoliko dobro promišljenih i poduzetništvu okrenutih odluka, možemo generirati velike stope rasta 2023. i 2024.”, istaknula je Irena Weber.

I glavna direktorica i predsjednik HUP-a Mihael Furjan konstatirali su u svom obraćanju kako je u krizi koju gospodarstvo prolazi država dobro reagirala i tijekom korone i energetskom krizom i rata u Ukrajini.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

”Godina pred nama je godina za hrabre, odlučne i pametne, za poduzetnike koji u svom habitusu traže rješenje, koji guraju ekonomiju naprijed, žele stvoriti nove prilike. Zato nam treba podrška sustava koji će nam olakšati uspjeh, a ne ga osporavati”, istaknula je Weber, ne propuštajući u nogometnom žargonu dodati i kako gospodarstvu ne trebaju penali u zadnjoj minuti, aludirajući na porez na ekstra profit, čije je usvajanje u tijeku.

Zadržavanje talenata
HUP okuplja najveći dio onih koji će biti obuhvaćeni tim porezom, a koji za Furjana ionako već plaćaju više stope dobiti, te što je ona viša i taj je porez veći. No, za daljnje poslovanje i konkurentnost vidi i porez na dohodak.

Među nekoliko ključnih ciljeva izdvaja društvo u kojemu će se više cijeniti rad, dakle, niže opterećenje rada, te sustav koji će zadržati talente u Hrvatskoj. Za očuvanje poduzeća važno je osigurati veću fleksibilnost radnih odnosa, pri čemu predsjednik HUP-a napominje da danas 99 posto kompanija u Hrvatskoj ne otpušta. Također, uz javni sektor, naglasak valja snažnije staviti na korištenje europskih sredstava za razvoj gospodarstva.

”Ova kriza je i prilika za sve nas”, poručio je Furjan, koji uočava velike promjene na bolje u hrvatskom gospodarstvu, a za daljnje promjene i napredak potrebno je dobro zakonodavstvo i kvalitetna administracija.