Hrvatska elektroprivreda nastavlja sa svojim velikim investicijskim valom koji bi za razdoblje 2021.-2024. trebao iznositi 14,5 milijardi kuna, a radi se o revitalizaciji zagrebačke vrelovodne mreže u novozagrebačkom kvartu Dugave, što je projekt vrijedan 700 milijuna kuna.

Kako je na jučerašnjem otvaranju radova pojasnio predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, u iduće dvije godine planirana je zamjena 68,5 od ukupno 227,3 kilometra mreže novim cijevima, što bi trebalo znatno smanjiti gubitke topline, vode i smanjiti emisije ugljičnog dioksida.

Ovaj projekt se s 421,5 milijuna kuna financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Riječ je o dosad najvećem iznosu koji je Hrvatskoj elektroprivredi dodijeljen iz fondova Europske unije.

Hitne intervencije nestaju

Zagrepčani će zamjenom vrelovodnih cijevi dobiti poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti opskrbe toplinom u svojim domovima i radnim prostorima. Očekuje se i 90-postotno smanjenje broja hitnih intervencija. Nove cijevi imaju senzore za otkrivanje kvarova, što znači da će se odmah znati lokacija kvara.

Tijekom iduća četiri mjeseca zamijenit će se od 26 do 28 kilometara cijevi, rekao je Barbarić. To će, međutim, značiti i privremene poteškoće u opskrbi toplom vodom u dijelovima grada u kojima se bude radilo.

Proces korištenja EU-ovih sredstava mora se dovršiti do kraja 2023. pa će se prvo postavljati spomenutih 26 do 28 kilometara cijevi, a do kraja 2023., u fazama, i ostatak. Zamjena preostalih 140 kilometara trebalo bi se obavljati sljedećih sedam do 10 godina.

“Do jeseni 2023. postavit ćemo nove cijevi u 27 zagrebačkih naselja, počevši od Dugava. Korištenjem tehnologije beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, vrelovod ćemo zaštititi od nepovoljnih vanjskih utjecaja, koji dovode do puknuća cijevi i prekida opskrbe”, rekao je Barbarić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zamjena cijevi trebala bi po njegovim riječima za 28% smanjiti gubitak topline u mreži, a ukupni gubici vode prepolovit će se.

Radovi u još pet gradova

Barbarić je podsjetio da HEP provodi još dva projekta u sklopu centralnog toplinskog sustava u Zagrebu vrijedna oko milijardu kuna, u elektrani-toplani u Zagorskoj ulici na Trešnjevki. Oko 900 milijuna kuna iznosi investicija u novi visokoučinkoviti plinski blok za proizvodnju struje i topline, a 100 milijuna kuna u akumulator topline. Oba postrojenja trebala bi početi s radom iduće godine.

Ovaj projekt je mogao krenuti nakon što je HEP-Toplinarstvo 10. svibnja započelo postavljati automatske regulacije u toplinskim podstanicama na ljetni režim rada, čime je završila ogrjevna sezona 2020./2021. za 130.000 korisnika u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.

Zdravko Zajec, direktor HEP-Toplinarstva, pojasnio je da je za postavljanje automatske regulacije u svim toplinskim podstanicama potrebno određeno vrijeme, a nakon toga HEP-Toplinarstvo započinje s radovima na toplinskim sustavima.

“HEP-Toplinarstvo u razdoblju izvan ogrjevne sezone planira provesti revitalizaciju približno 29,5 kilometara postojeće vrelovodne trase te izgradnju oko 3,5 kilometra nove trase.

Osim projekta u Zagrebu, u Osijeku ćemo u naredne tri godine provoditi projekt zamjene 4,4 km spojnog vrelovoda od Termoelektrane-toplane Osijek do toplane Pogona Osijek vrijednosti 78 milijuna kuna, od čega je 46 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.

Tijekom 2021. dogradit ćemo toplovodne mreže u Velikoj Gorici, Zaprešiću i Samoboru te revitalizirati posljednjih 300 metara vrelovodne mreže u Sisku, čime će cijeli centralni toplinski sustav grada Siska biti u potpunosti obnovljen”, kazao je Zajec.