Digitalna transformacija imperativ je budućnosti, a iako se i dalje lome koplja oko pitanja jesu li tehnologije dobra ili loša stvar, jedno je jasno – one olakšavaju svakodnevicu. U virtualnim okruženjima se danas radi i školuje, a upravo format digitalnoga nerijetko nam omogućuje da komuniciramo s onima najudaljenijima koji su zbog ovog ili onog razloga napustili granice Lijepe naše.

Stoga, jedno je jasno, tehnologija je danas produžena ruka stvarnosti. Ona ruka koju svi trebamo za neometano funkcioniranje. Tehnologije su budućnost, a digitalna transformacija mehanizam je koji će nam život u budućnosti dodatno pojednostavniti. Europska komisija sustavno prati digitalni napredak država članica kroz Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI), a Hrvatska na toj ljestvici raste. Iako i dalje ne postižemo iznadprosječni rezultat i borimo se da uđemo čak i u prosjek, rast na ljestvici pokazuje da se ipak nešto događa, a da je samo zamah potreban kako bi priča dobila puni smisao.

“Pokazatelji koji su danas pred nama govore da smo od 2016. godine, kada je Hrvatska bila na 24. mjestu na indeksu digitalizacije Europske unije, danas na 19. mjestu. To znači da Hrvatska napreduje u tom procesu, a napreduje i u odnosu na druge zemlje jer se taj indeks mjeri u relativnom odnosu’’, započeo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić. U zadnje dvije godine povećali smo broj građana koji koriste digitalne usluge, a i sam broj digitalnih usluga konstantno raste pa ih je danas na izbor dano više od stotinu.

“Zanimljiv je podatak da je 1,6 milijuna građana sustav e-građani koristilo više od 92 milijuna puta, što znači je da je 92 milijuna puta bilo manje posjeta šalterima državnih tijela i institucija’’, dodao je Gršić.

Milom ili silom (propisima)

Računica je jasna, sustav kao što je e-građani štedi vrijeme i novac, a poduzetnicima pruža više slobode da se bave stvarima koje su im potrebnije, a ne da čekaju na šalteru za ‘jedan papir’, kako se to često zna događati.

Na mladima svijet ostaje, kažu mnogi, a upravo mladi jedni su od najvećih korisnika digitalnih sustava. Anketa koju je proveo Poslovni dnevnik u sklopu projekta ‘’Konferencija o budućnosti Europe’’ govori da mladi tehnologiju ne samo da koriste, već im je ona postala neizostavni dio njihovog identiteta i stila života.

“Mladi hvale tehnologiju, ali žele da bude jednostavna i da informacije o njenu korištenju dobivaju na kanalima na kojima su oni prisutni’’, rekao je poslovni direktor CADCAM Grupe Drago Cmuk. CADCAM Grupa jedan je od lidera po pojmu digitalne transformacije i radi s najvećim tehnološkim igračima iz Hrvatske. Trude se optimizirati procese te digitalnu transformaciju učiniti ‘’igrom’’ u kojoj će svatko vidjeti benefit za sebe. Kako mladi, tako i tvrtke, ali i bilo koji prosječni korisnik koji se sad čini nekako udaljenim od svega digitalnog, treba vidjeti benefite digitalnog.

“Ako nekog ne guramo prema digitalnom kanalu, ostat će siromašan i dalje, zato što je digitalno smjer u kojem treba ići’’, dodaje Cmuk. U CADCAM Grupi rade s tvrtkama liderima, međutim kao pravi primjeri digitalnog liderstva u Hrvatskoj mogu poslužiti i gradovi i županije koji pokazuju neporecivu digitalnu spremnost. Među njima su i Istarska županija te grad Pula kao njen najveći grad i središte.

“Ono kako ja doživljavam pojam digitalizacije je nešto što je brže, efikasnije i u konačnici za manje novca. Dok sam još bio na čelu Grada Pule, još 2008. godine, uveli smo kompletno digitalno poslovanje u gradskoj upravi i prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo i digitalni potpis. Drago mi je što sad i država prati jedinice lokalne samouprave, jer u tom početku mi jesmo bili digitalizirani, ali nismo imali odgovor sa strane one razine koja je to trebala ispuniti i sad je to puno učinkovitije’’, rekao je župan Istarske županije Boris Miletić.

Što sve digitalna transformacije može? Može svašta pa čak i pojednostavniti upise u vrtić, koji su u ovom trenutku na njihovu teritoriju toliko simplificirani da ne trebaš napredna informatička znanja, a ono još bolje – ne trebaš ni previše vremena. Kako objašnjava Miletić, nekada je za upis u vrtić bila potrebna gomila papira, dolazak u grad i dugotrajno čekanje u redu. Da biste sve to obavili, nerijetko je bio potreban i slobodan dan, što sigurno nije išlo na ruku roditeljima. Međutim, uz digitalni upis, sve je moguće obaviti od kuće.

“Od te 2008. mi smo uspjeli smanjiti javnu administraciju za 23 posto. Znamo koliko javna administracija opterećuje privatni sektor, ali vidimo da se trošenje poreznih sredstava na javnu administraciju može smanjiti, a da usluga bude brža, bolja i efikasnija’’, istaknuo je Miletić.

U Istarskoj županiji napravili su i strategiju digitalne transformacije koja će uskoro ići na javno savjetovanje, a nakon čega će je, kako to već slijedi, uputiti skupštini na usvajanje, kada bi stvari s papira trebale prijeći u praksu.

“Kada govorimo o rokovima, nakon što se usvoji, vjerujem da ćemo glavne ciljeve strategije u roku od 3 godine ispuniti’’, rekao je ambiciozno župan Miletić.

Oni su spremni za Europsko digitalno desetljeće, no kako govore naši sugovornici, neke stvari će se svejedno morati odraditi jer će tako nalagati propisi. Milom ili silom, ili u prijevodu, milom ili propisima – to bi za neke mogao postati jedini put. Ono što se mora shvatiti prije nego što direktive uzmu maha jest da digitalna transformacija nije neprijateljica, već mehanizam za jednostavnije i funkcionalnije sustave, a može riješiti i pitanje transparentnosti koje je nerijetko boljka Hrvatske i njenih građana. Da predznak digitalno znatno pojednostavnjuje procese govore i stvari kao što su e-računi ili e-potpisi, međutim ni to nije svugdje prihvaćeno jednako, objašnjava direktor servisa Moj e-račun Marko Emer.

“Mi smo s e-računima u Hrvatskoj krenuli prvi, a osim e-računa bilo je i nekoliko drugih proizvoda. Svaki put i sa svakim proizvodom prvi veliki i mali korisnik bili su iz Međimurja, zatim iz Varaždina i Varaždinske županije te Zagreba i Istre. To se događalo kod plasiranja svakog proizvoda pa onda počinješ shvaćati da ljudi negdje drugačije razmišljaju’’, rekao je Emer.

Ljudima treba osvijestiti što je digitalni potpis i utjecati na sam sustav razmišljanja o njemu, u smjeru da je to brže i jednostavnije rješenje od olovke i papira. Da bi se u tome uspjelo, smatra Drago Cmuk iz CAD-CAM Grupe, stvari treba svesti na razinu klika. Klik ili ne, u servisu Moj e-račun svojim primjerom pokazuju da digitalni potpis može pojednostavniti i procese poput potpisivanja ugovora o radu, što su nedavno prvi put i učinili te svojim primjer pokazali koliko je malo potrebno da bi se otvorile neke nove perspektive.

“Poslovnu sposobnost pokazujemo potpisom, a digitalnu sposobnost digitalnim potpisom’’, dodao je Emer.

Oni su svoju pokazali, a hrvatski građani, iako ulaze na e-građani, i dalje ne koriste usluge poput digitalnog potpisa. Jesu li onda građani digitalno nepismeni, ne vide svrhu ili ih samo treba malo motivirati? “Videopozive smo mogli raditi, ali ih nismo radili, dok ih gluhi ljudi nisu počeli koristiti jer je to njima bio omogućavatelj za nešto. Digitalna transformacija prema tome ulazi kroz periferne strane, gdje nešto omogućava ljudima da mogu nešto što nisu mogli’’, rekao je Cmuk.

Za povjerenje bitna edukacija

Njegovo objašnjenje može biti i dobar odgovor na gore postavljeno pitanje, a to je da se iza svega mora vidjeti svrha i dodana vrijednost za onog koji uslugu koristi. Kako objašnjava državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, više od 2,5 milijuna građana ima e-iskaznicu, ali ne koriste elektronički potpis jer im se to čini prekomplicirano ili možda ne vide u tome svrhu. “Za povjerenje je potrebna edukacija i to je ono što nas koči u digitalnoj transformaciji. Osoba koja dobije elektroničku iskaznicu i treba ju aktivirati, njoj se to čini nedokučivo. Počeli smo u policijskim postajama instalirati uređaje na kojima se mogu aktivirati osobne iskaznice’’, rekao je Gršić. Imamo, nastavio je, tehnička rješenja koja moramo približiti građanima i pojednostavniti ih da bi ih građani mogli koristiti, a iza svega se krije dodana vrijednost za korisnika, ali i za cijelo društvo. Ono čemu bi digitalna transformacija mogla doprinijeti je i čovjekov odnos prema Zemlji, kao planetu. Osim što elektroničkim potpisom možemo smanjiti količinu potrošenog papira, digitalna transformacija može pomoći i u efikasnijem korištenju resursa kao što je voda. Napredni sustavi digitalne transformacije mogu pomoći i poljoprivrednicima da znaju što zemljištu nedostaje i koliko ga je potrebno navodnjavati – bez osobne procjene i bazirano samo na pouzdanim podacima i činjenicama.

To je jedna od pozitivnih strana o kojoj se govori u kontekstu digitalne transformacije, a sve spominjaniji pojam, nažalost nerijetko u negativnom kontekstu, jest i onaj kibernetičke sigurnosti. Kibernetička sigurnost je postala pitanje 21. stoljeća, međutim, tu je također stvar pristupa i edukacije. Ljudi se, primjerice, boje letjeti, a avion je najsigurnije prijevozno sredstvo. Tako su i kibernetički napadi tek nešto što se događa, no ono što je ovdje bolje od leta avionom jest što veliki dio svega možemo kontrolirati razvojem digitalnih vještina. Naši mladi u dobi od 16 do 24 godine su prvi u Europskoj uniji po digitalnim vještinama, oni znaju prepoznati opasne mailove, efikasno koristiti tehnologije i prezentirati ih kroz njihovu svrhu, stoga postavljamo pitanje: Jesu li mladi oni koji će Hrvatsku na ljestvici digitalne transformacije uskoro svrstati u prosjek, a u izvjesnom vremenu i iznad prosjeka? Ostaje nam vidjeti. v

Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.