Nisam siguran jesu li poljoprivredi veću štetu uzrokovale učestale tuče, poplave i pijavice, a službene procjene spominju tri milijarde kuna za ovu i prošlu godinu, ili državna administracija svojim odlukama, rekao je Željko Ledinski iz Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) na presici u utorak kojom, ne samo voćari već i ostale udruge poljoprivrednika, od tehničkog ministra poljoprivrede Davora Romića traže da potpore za mjeru četiri iz ruralnog programa ne usmjerava u novi natječaj već odmah podijeli svih 862 milijuna kuna i time podupre najmanje 600 investicija, a ne samo 241, koliko ih je sada iznad crte na rang ljestvici.

Voćari su, naveo je, još lani prvi upozorili na to da pravilnik ciljano pogoduje nekim gospodarstvima. Nakon Romićeve odluke da će 316 milijuna kuna uskraćenih povezanim društvima prebaciti u novi natječaj prosvjedovali su i otvorenim pismom uputivši ga na više od 150 adresa, predsjednici i premijeru te hrvatskim zastupnicima u Saboru i EU Parlamentu. Odgovorila je jedino Marijana Petir. "To svjedoči da ih poljoprivreda apsolutno ne zanima", ocjenjuje Ledinski.  Nadzornici Europske komisije, podsjetio je konzultant Kristijan Mavrek, utvrdili su u veljači da Agencija za plaćanja u poljoprivredi nije pravodobno kvalitetno odradila obvezu ocjene i rangiranja projekata već je to učinila naknadno zbog velikog pritiska javnosti i EK.

"Nakon što je Agencija u drugom krugu 21 projekt ocijenila spornim, iz EK su preporučili poništenje natječaja i objavu novog, što je bilo najbolje rješenje," kazao je Mavrek dodavši kako bi dodatni nadzor u koji će tim iz EK doći mogao iznjedriti još negativnih rješenja. Upozorio je Romića i v.d. ravnatelja Agencije Ivana Macanića da ne mogu donositi nikakvu odluku bez suglasnosti povjerenstva koje prati provedbu programa ruralnog razvoja. Predsjednik Zajednice udruga povrćara Hrvoje Gregurić rekao je da su i oni upozoravali na to da je "pravilnik za mjeru 4 zapravo blagoslovio kriminal".

"Zašto se nekima toliko pogoduje? Mi koji smo u poljoprivredi po 25 godina ostajemo ispod crte. Je li u interesu države da sve pustimo u korov i možda idemo provaljivati u automobile kako bismo prehranili obitelji," pita Gregurić.  "Proizvođače krumpira pravilnik je svrstao u ratarstvo i u startu nam uskratio 20 bodova. Ne znam je li to bilo iz neznanja ili zbog pogodovanja nekome, no ostali smo bez potpora", rekao je Davor Mesarić koji vodi udrugu međimurskih proizvođača krumpira. Nikola Andričić, najveći proizvođač gljiva u RH, zatražio je da mjerodavni konačno javno kažu treba li Hrvatska 5000 i više poljoprivrednih gospodarstava koja će održavati golemi ruralni prostor ili samo desetak velikih tvrtki.

"Što će nam država ako u njoj ne možemo opstati i proizvoditi", nije skrivao gorčinu Andričić. I najveći proizvođač češnjaka Mario Puškarić ostao je ispod crte. "Pravilnik je kreiran ne za ruralni već korporativni razvoj. Gospodarstva koja su generacijama u poljoprivredi mahom su ispod crte, ljudi gube motivaciju", istaknuo je.   Nezadovoljni su i u Agromeđimurju. I njihove voćnjake u travnju je pokosio mraz, urod je prepolovljen. Onda je stigao glas da su i oni ostali ispod crte za mjeru 4. "Planirali smo novom investicijom podići konkurentnost, bez te financijske injekcije ne možemo trasirati izvoz na europsko tržište. Zbog svega toga pitamo se kako preživjeti 2017. godinu", rekao je član Uprave Tomislav Tomšić.