Iako je Ro-La terminal u Spačvi završen još 1. listopada prošle godine, Hrvatske željeznice i domaći operater kombiniranog prijevoza Crokombi u ovoj godini još nisu prevezli nijedan jedini kamion prema Ljubljani. Osnovni razlozi su, vjeruju u tim tvrtkama, jak kamionski lobi koji se odupire kombiniranom prijevozu (prijevozu kamiona vlakovima) od Spačve do 437 kilometara udaljene Ljubljane, te nedovoljna potpora države koja takav način prijevoza tereta uopće ne potiče. Crokombi je tvrtka u vlasništvu 14 kompanija iz djelatnosti prometa, 33 posto vlasništva nad kompanijom ima HŽ, 33 posto tvrtke iz cestovnog prometa, a 33 posto špediteri. Osnovna funkcija kompanije je organiziranje kombiniranog prijevoza u Hrvatskoj s istoka na zapad i obratno. No, iako je HŽ još prije tri godine kupio 50 vagona specijaliziranih za prijevoz kamiona, a krajem prošle godine dovršio terminal u Spačvi, interesa do danas nema.

Očuvati okoliš
S druge strane, Ro-La promet u Europi intenzivno razvijaju Švicarska, Austrija i Mađarska, prije svega zbog očuvanja okoliša jer je poznato da je cestovni prijevoz najveći zagađivač okoliša po jedinici prevezene robe. U tim se državama kompozicije vlakova koji prevoze do 20 kamiona s jedne točke na drugu povećavaju, a u nas još nisu ni zaživjele. U organizaciji Ro-La prijevoza najdalje je otišla Austrija, koja je samo prošle godine prevezla gotovo 300.000 kamiona tim kombiniranim prijevozom. Hrvatska je Ro-La pokrenula zbog očuvanja okoliša u Slavoniji, najvećeg proizvođača hrane u Hrvatskoj, zbog manjeg oštećivanja novosagrađenih autocesta, te inzistiranja Europske unije na takvom prijevozu radi smanjenja prometnih gužvi i smanjenja emitiranja štetnih plinova u okoliš. Na najprometnijem graničnom prijelazu u Hrvatskoj, Bajakovu, godišnje na državne ceste i autoceste uđe 100.000 kamiona koji gravitiraju prema zapadu. Većinom je riječ o turskim vozilima čiji su cilj Slovenija, Austrija i Njemačka. No resorno ministarstvo, koje bi poput austrijskog prijevozničkim tvrtkama trebalo postepeno smanjivati broj dozvola za prijevoz tereta kamionom kroz Hrvatsku i tako kamione preusmjeravati na Ro-La terminal, ove je godine samo Turcima podijelilo 40.000 dozvola za prijelaz kroz Hrvatsku. Austrija pak na vlastitim autocestama ne dopušta više od 15.000 turskih kamiona godišnje, a ostatak “gura” na svoje Ro-La linije. Također prijevoz jednog kamiona vlakom Austrija stimulira sa 75, Mađarska sa 137, a Švicarska sa 250 eura, a Hrvatska još ne stimulira ništa.

Skuplje karte
“Ako se ovakva situacija nastavi, možemo staviti ključ u bravu”, žali se direktor Crokombija Branko Kovačić, dodavši da rješenje vidi jedino u državnim poticajima i osvještavanju vozača koji se uporno odupiru takvoj vrsti prijevoza. U neslužbenom razgovoru s jednim od hrvatskih prijevoznika doznajemo da ih takav način prijevoza smeta zbog smanjivanja vozačke slobode, no je li taj razlog dovoljan, ostaje upitno. “Žao nam je što Ro-La ove godine nije startao bolje. Prošle smo godine iz Spačve do Ljubljane i obratno prevezli 266 kamiona, no ove godine još nismo nijedan”, potvrdio je Davorin Kobak, predsjednik Uprave HŽ Holdinga. Razlog zašto je prošle godine bilo interesa, a ove nije, drže naši sugovornici, vjerojatno je i u činjenici da je lani karta po kamionu do Ljubljane stajala promotivnih stotinjak eura, dok ove godine jednosmjerna stoji 220, a povratna 400 eura. “Prijevoznicima je to možda preskupo, ali uračunaju li se cestarine i svi ostali troškovi koje bi trebali platiti, računica se izjednačava”, tvrdi Kovačić.