Nakon niza mjeseci intenzivnih aktivnosti nove Ingrine Uprave na otklanjanju prezaduženosti – sve izrazitijeg problema koji se godinama gomilao da bi konačno prerastao u najveći uteg u poslovanju s realnom prijetnjom u pogledu opstojnosti, ova zagrebačka kompanija može reći da je uspjela u svojim osnovnim ciljevima.

Problem njezine prezaduženosti je riješen, a kako je crta podvučena i pod tu stavku te ovo opterećenje postaje prošlost, tako se Ingra, lišena najvećeg dijela starih rizika, okreće novim poslovnim procesima, s naglaskom na maksimalnoj transparentnosti, što joj je, čini se, naročito bitno u kontekstu stjecanja povjerenja financijskog sektora.

O novoj transakciji sredinom tjedna kompanija je izvijestila preko Zagrebačke burze. Njome je u kratko vrijeme po drugi put na liniji otkupa što većeg ‘kolača’ od izdanja vrijednosnih papira emitiranih na tržište, u sklopu modela namirenja u Ingrinom predstečaju navedenih kategorija vjerovnika (dobavljače i male su odmah isplatili), danas u njezinom vlasništvu gro njezinog duga.

To je prva implikacija njezinog stjecanja oko 84% navedenog izdanja obveznica, što predstavlja vrijednost od 46,5 milijun eura, nakon čega slijedi nastavak financijskog restrukturiranja i početak onog operativnog karaktera.

Sudeći po prvim ocjenama upućenih, moguće je da je riječ i o neočekivano uspješnom ishodu druge runde financijskog restrukturiranja Ingre, kao nastavku procesa započetog u sklopu predstečajne nagodbe, zaključenog prije sedam godina.

I iz perspektive niza vjerovnika iz fondovske i financijske industrije, koji su Ingri ove godine prodali veliku većinu vrijednosnih papira Laništa (od članice njezine grupacije uzetih pod dug) zabilježen je pozitivni ishod: jednokratnim i prijevremenim otkupom u vrijeme korona krize, realizirali su vrijednost od približno 43% nominale, uz mogućnost da je nekim to i blizu 100% ako su u bilancama ovo vodili npr. na vrlo niskim razinama.

Utoliko, nakon desetak godina od izgradnje zagrebačke Arene u što je Ingra investirala oko 117 milijuna eura, s rokom zakupa do 2036. i godišnjom ratom zakupnine od 7,4 milijuna eura, uz dva kruga restrukturiranja ovog dužnika, može se smatrati da Arena neće koštati Ingru opstanka.

Štoviše, može doći do razine isplativosti. Naime, samo izdanje obveznica (garancija za vraćanje iznosa koji je Ingra uložila u Arenu) ukupno je iznosilo 55 milijuna eura, s kamatama premašuje 60 milijuna, te je do ove visoke razine realizacije otkupa obveznica od vjerovnika imalo takvu težinu da bi kompaniju u situaciji nastupanja kvartalne obveze plaćanja rata po dospijeću počevši od zadnjeg tromjesečja 2020., u nedostatku mogućnosti za operativno restrukturiranje i manjak prihoda, po svemu sudeći brzo ‘potopilo’. Ingra je ovu transakciju, de facto zaokruženu kroz refinanciranje obveza prema financijskim vjerovnicima, isfinancirala novim kreditom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Austrijska BKS banka odobrila joj je 20 milijuna eura, doznajemo – nakon ispunjenja svih uvjeta koje je banka tražila. Razlog je to nedvojbene naravi za dioničare ove tvrtke – zbog disperzirane dioničke strukture njih je oko 4600, da mogu odahnuti.

Ovo tim više jer Uprava na čelu s Dankom Debanom najavljuje da kreće faza oporavka. Kako Deban navodi, dovođenjem zaduženosti na razinu koja se može servisirati iz poslovanja, Ingra postaje ozbiljan partner domaćim i međunarodnim kompanijama zainteresiranim za suradnju na infrastrukturnim projektima, ali i bankama oko novog garantnog okvira.

Prema planovima koji se počinju krojiti, Ingrina perspektiva veže se uz nekoliko smjerova, što uključuje i inženjering na privatnim investicijama u visokogradnji s pojedinim manjim domaćim građevinskim tvrtkama s kojima pripremaju integrativni koncept obnove Zagreba.

Danko Deban, predsjednik Uprave/T. Miletić/PIXSELL

“Napravili smo ozbiljan korak naprijed. Riješili smo restrukturiranje i sad se počinjemo baviti operativnim poslovanjem jer moramo povećati prihode. U sljedećih godinu dana naš je cilj ugovoriti barem jedan veći infrastrukturni projekt, u vrijednosti od oko 100 milijuna kuna.

U smislu dobrih prilika razmatramo pojedine energetski projekte te one vezane uz obnovljive izvore energije, ali i neke nekretninske. No, prevagu za konkretne odluke donijet će stručne analize ove jeseni, kad će se vidjeti utjecaj korona krize na ekonomiju”, navodi Deban.

Također, zbog izostalih promjena u organizacijskom smislu u proteklom razdoblju kompanija će se još trebati pozabaviti sama sobom, prvenstvenom gledano kroz prizmu modernizacije koja se očekuje uvođenjem novih poslovnih procesa.

Što se tiče novih alata, ključni će biti oni koji će omogućiti kontrolne mehanizme kako bi se stekli uvjeti za pravovremene i pouzdane procjene rizika, o kojima ovisi imaju li utemeljenje druge poslovne odluke, od internih revizija do kontrolinga. To je tek jedna sastavnica za potrebe predstojećeg operativnog restrukturiranja na kojem treba poraditi kako bi novi procesi unutar svakog segmenta poslovanja odrazili se pozitivno na rezultat.

Oporavak Ingre povlači i kadrovsko restrukturiranje. Tako da, neovisno od zakupnine koju dobivaju od javnih partnera – države i Grada Zagreba, Ingra kani postati profitabilna i dobit generirati iz operativnog poslovanja, poručuje Deban dodajući da žele biti podrška većim stranim kompanijama na infrastrukturnih projekata.