Prema odlukama lokalnih vlasti u nekolicini gradova i općina u ovu se godinu ušlo s naniže ili naviše korigiranim stopama poreza na dohodak. U skupini većih gradova najupečatljivije su se promjene dogodile u Rijeci i Puli, gdje su prošlogodišnji lokalni izbori rezultirali novim čelnim osobama, odnosno vladajućom većinom. Iva Rinčić je ispunila predizborno obećanje Riječanima o smanjenju poreznog opterećenja.

Odlukom o smanjenju niže stope s maksimalnih 22 posto iz mandata SDP-ove vlasti na 20 posto, te više stope s 32 na 25 posto, Rijeka je postala jedini od velikih gradova u kojemu se dohoci iznad 60 tisuća eura godišnje oporezuju s minimalnom zakonski propisanom stopom, a time i porezno najatraktivnija, posebice za tu skupinu građana.

Bez rizika za financije

U Puli je, pak, promjena vlasti donijela više stope poreza na dohodak. SDP-ov Peđa Grbin je predložio, a gradsko vijeće usvojilo povećanje niže stope s dosadašnjih 21 na 22 posto, te više stope s 31 na 32 posto. Time i niža i viša sada na maksimalno dozvoljenih za skupinu velikih gradova sjedišta županija.

U pulskoj gradskoj upravi izglasan je proračun, koji je s prošlogodišnjih 139 milijuna eura povećan na više od 176, objašnjavaju svoju odluku velikim ulaganjima i razvojnim planovima, dok ekipa gradonačelnice Rinčić ističe da se smanjenjem poreza građanima i lokalnoj ekonomiji vraća devet milijuna eura na godišnjoj razini, kao i da su odluku donijeli analitički promišljeno, bez rizika po gradske financije.

“Naša politika nije gomilati višak novca i čuvati ga na računima. Grad koji zna upravljati može si dopustiti da dijeli dobit s onima koji je stvaraju i pune proračun”, poručili su dodajući kako se privremeno odriču dijela planiranog rasta prihoda kako bi potaknuli poslovnu klimu i lokalnu potrošnju. Računaju da će prihodi od tog poreza ostati približno na lanjskoj razini, dok će ukupni porezni prihodi, kao i proračun u cjelini biti veći no lani.

Ova godina i za žitelje Novalje donosi porezni iskorak koji je izdvaja od drugih. Lokalni izbori u njoj nisu donijeli promjenu vlasti, ali u novom mandatu HDZ-ov je Ivan Dabo za 2026. izašao s planom smanjenja poreznog opterećenja dohodaka, i to na najniže propisane stope od 15 (niža) i 25 posto (viša). Novalja je tako od ove godine i jedini grad u kojemu su obje stope postavljene na najnižu propisanu točku jer preostalih šest lokalnih jedinica s takvom kombinacijom imaju status općina.

Inače, minimalnu nižu stopu danas ukupno ima deset JLS-a, među kojima su npr. Trilj, Kapela, Baška, a ukupno 16 ih je viša stopa definirana na donju točku zadanog raspona, pri čemu su u toj skupini još, uz već spomenutu Rijeku, i Bjelovar, Imotski, Drniš, Vrgorac…

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Bez podataka za 2025.

Kad je riječ o ovogodišnjim promjenama stopa, na smanjenje poreznog opterećenja plaća odnosno dohodaka odlučilo se ukupno sedam JLS-a, s tim da je u toj skupini sa statusom grada još samo Vrlika u kojoj su stope od 20 i 30 posto zamijenjene s 18 i 28 posto. Istodobno, porez na dohodak povećan je u šest JLS-a, s tim da su se na to većim dijelom odlučivali gradovi. U Belom Manastiru su umjesto dosadašnjih 20 i 25 posto sada na snazi stope od 21 i 27 posto, u Ivanić Gradu su i niža i viša stopa povećane za po jedan bod, na 21 i 31 posto, dok je Daruvarčanima porasla samo niža, i to s 20 na 21 posto.

Koliko su lani na razini lokalne države u cjelini porasli prihodi od poreza na dohodak i ukupni prihodi, još nema podataka, ali ukupno gledano posljednjih godina oni su poprilično nabujali. Tomu je uvelike pridonio snažan rast plaća i zaposlenosti, a posebno snažan pečat ukupnoj slici općenito daje Zagreb koji ima daleko najveći proračun i kojemu su prihodi samo od 2022. do 2024. porasli za čak 54 posto.

Prema nedavno objavljenoj analizi Instituta za javne financije, u od 2019. do 2024. ukupni su se prihodi svih lokalnih jedinica gotovo udvostručili – s 3,9 milijardi eura porasli su na 6,58 milijardi, s tim da su i rashodi povećani s četiri na 6,37 milijarde. Nakon što je tri godine lokalna država bilježila suficit, za 2025. procjena je da će se zaključiti s manjkom od 333 milijuna, a prema projekcijama Vlade ove godine deficit lokalaca bi se trebao svesti na 144 milijuna eura.