Šest mjeseci nakon komercijalnog početka rada terminal Rijeka Gateway bilježi značajan napredak. Izgrađen od temelja kao greenfield investicija tvrtki APM Terminals i Enna Grupe, terminal se ističe kao jedan od tehnološki najnaprednijih u regiji, s nizom automatiziranih sustava koji omogućuju brze, sigurne i pouzdane operacije.

Znatan napredak

Nakon početnih izazova, što je očekivano za projekt ovakvog razmjera, terminal je postigao znatan napredak, što stvara čvrstu osnovu za daljnje unaprjeđenje, rast i fokus na operativnu izvrsnost.

“Terminal je još uvijek u početnoj fazi rada, tzv. ramp-up procesu, tijekom kojeg se ne očekuje rad punim kapacitetom dok se sve operacije ne uhodaju. Do sada je primio 26 kontejnerskih brodova, od čega većinu čine matice, odnosno najveći kontejnerski brodovi, čime je postao važna karika u oceanskom opskrbnom lancu. Klijenti posebno ističu prednosti automatskoga gate sustava s aplikacijom za vozače, gdje prosječno vrijeme zadržavanja kamiona na terminalu iznosi oko 20 minuta, što značajno povećava efikasnost svih dionika”, kaže za Poslovni dnevnik Tomislav Rosandić, član Uprave Rijeka Gatewaya.

Rosandić posebno ističe pojam “happy flow”, poznat u lučkom biznisu, i kaže da je Rijeka Gateway u tom kontekstu već napravila sjajan rezultat. U logistici “happy flow” se odnosi na idealan, najučinkovitiji put kojim proizvod prolazi kroz lanac opskrbe – od narudžbe do konačne isporuke. Kontejnerski brodovi funkcioniraju poput “autobusa na moru” – plove redovitim linijama i dolaze u luke na određene dane. Na brodu se nalazi teret za više luka, a u svakoj se iskrcavaju samo kontejneri namijenjeni toj destinaciji, slično kao što putnici silaze na svojoj stanici.

Rijeka Gateway važna je i kao jedna od luka ticanja u kontekstu Gemini partnerstva između Maerska i Hapag-Lloyda, na liniji AE12/SE1, kao ključan terminal na jednoj od najvažnijih svjetskih brodarskih ruta između Dalekog istoka i Mediterana. Linija koja dolazi u Rijeka Gateway povezuje velike azijske luke, poput Šangaja, Ningboa i Tanjung Pelepasa, preko egipatskih luka Port Said i Colombo, sve do Mediterana.

“Početkom veljače na terminal su počeli pristizati i manji, tzv. feeder brodovi, kojima se opslužuje ‘transhipment’ segment – pretovar tereta s velikih brodova na manje ‘feeder’ brodove. Ti manji brodovi potom uvozni teret prevoze prema manjim talijanskim lukama, poput Ancone i Ravenne.

Ulaganja u tim

Rijeka je važna ulazna točka u oceanskoj mreži, a razvoj novih infrastrukturnih i logističkih objekata dodatno osigurava sigurnost opskrbnih lanaca prema ‘hinterlandu’, čineći terminal ključnom poveznicom za tržišta Mađarske i Srbije”, kaže Rosandić. Prošla godina bila je rekordna za Rijeka Gateway i po obuci zaposlenika i po zapošljavanju. Interni tim odjela ljudskih resursa proveo je između 1300 i 1500 intervjua, pregledavši do 3000 životopisa, što odgovara gotovo 27 dana neprekidnih razgovora.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

“Najveći valovi zapošljavanja bili su u proljeće i nakon otvorenja terminala krajem godine. Na kraju 2025. Rijeka Gateway je imao više od 380 zaposlenih, a početkom veljače 2026. bilježi iznad 410 zaposlenih, s oko 83 posto lokalnog stanovništva. Budući da su mnoga radna mjesta u logističkom sektoru uvedena upravo u Rijeci, ključan segment bio je adekvatna edukacija i ulaganje u tim”, otkriva Rosandić.

Značajan je to uspjeh jer smo u listopadu na otvorenju terminala čuli o tome kako je cilj oko 320 zaposlenih. No, veća potreba za radnom snagom, zbog specifičnosti uvjeta na tržištu rada, uzrokovala je i znatno veće zapošljavanje. Zapanjujuće je da su zaposlenici prošle godine proveli više od 130 tisuća sati treninga, što je prosječno 190 sati po osobi, uključujući teorijske i praktične module.

“Najviše treninga ostvarili su operatori najvećih dizalica, tzv. ship-to-shore dizalica, s ukupno 943 sata zbog kompleksnosti operacija. Rezultati pokazuju snažan fokus terminala na razvoj kompetencija, sigurnost i kvalitetu operacija te kontinuiran rast zaposlenosti”, kaže Rosandić.

Za daljnji rast Rijeka Gatewaya nužna su dodatna ulaganja – kako u modernizaciju postojeće trase, tako i u izgradnju nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka, koja bi omogućila dugoročni razvoj terminala i jačanje riječkog prometnog pravca. Nizinska pruga ključni je preduvjet za puni razvoj riječke luke. Studija “Ekonomski učinci riječke luke” koja je prezentirana prije nešto manje od godinu dana, kvantificirala je koliko riječka luka može dobiti od izgradnje željeznice od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte.

Razvojni potencijal

Razlike između tri scenarija zorno pokazuju koliki je potencijal riječke luke, odnosno, koliko razvojnog potencijala ustupamo ako se kašnjenje s izgradnjom pruge odulji. Konkretno, u slučaju da se pruga prije izgradi, do 2032. godine, doprinos lučke djelatnosti u Rijeci donosi 3,3 milijarde eura ekonomiji, dok završetak izgradnje pruge do 2035. rezultira doprinosom od 2,45 milijardi eura. Slučaj gdje se pruga dovršava tek 2040. ili kasnije, donosi 1,7 milijardi eura hrvatskom gospodarstvu.

Nova pruga, planirana kao dvokolosiječna, omogućit će promet teretnih vlakova brzinom do 120 km/h i kapacitet od 25 do 30 milijuna tona tereta godišnje. To znači znatno brži, učinkovitiji i isplativiji prijevoz – roba namijenjena srednjoeuropskim tržištima moći će se odmah nakon dolaska ukrcavati na vlakove, čime se skraćuju transportni putevi i smanjuju ukupni logistički troškovi.

Izgradnjom nizinske pruge, poslovanjem terminala Rijeka Gateway, ali i svih ostalih terminala, dodatno će se razviti cjelokupna logistička industrija RH. Naime, već je došlo do značajnih pomaka na domaćem logističkom tržištu. U Hrvatskoj se trenutačno gradi dodatnih 1,3 milijuna četvornih metara skladišnih kapaciteta ili su u fazi dobivanja potrebnih dozvola, a u sljedećih tri do pet godina se očekuje udvostručenje skladišnih kapaciteta.