Nakon što je Nadzorni odbor Luke Rijeka još potkraj studenoga prošle godine usvojio plan da se za potrebe projekta Škrljevo ide u dokapitalizaciju, taj projekt napokon se počinje i konkretizirati.

Na predloženi plan dokapitalizacije dobivene su potrebne suglasnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a sad je dovršen i postupak izbora banke savjetnika. Posao je na kraju povjeren investicijskim bankarima Privredne banke Zagreb. Bude li se sve odvijalo prema sadašnjim zamislima i preferencijama, u drugoj polovici ove godine riječka bi kompanija zajedno s PBZ-om kao agentom trebala upriličiti javnu ponudu novog izdanja dionica. U Upravi Luke Rijeka kažu kako će se "o točnom strukturiranju" modela konačna odluka donijeti tijekom pripremnog procesa, a otprije su isticali da su institucionalni ulagači ti koje ponajprije priželjkuju u novoj vlasničkoj strukturi, zbog dugoročnosti njihova ulagačkog horizonta. Ipak, prema saznanjima Poslovnog dnevnika ideja je, barem zasad, da se ponuda dionica ne ograniči samo na mirovinske i investicijske fondove i druge institucionalne inveinstitore.

Ne bude li u hodu promjene planova, ove ćemo godine nakon dosta dugo vremena napokon na tržištu imati i 'pravi' IPO. Takvi su posljednjih godina u nas prava rijetkost, a nekoliko posljednjih uglavnom je realizirano u prilično zatvorenom i uskom krugu 'institucionalnih' ulagatelja. S potvrdom plana dokapitalizacije potkraj studenoga govorilo se o ciljanom iznosu oko 300 milijuna kuna "ili više, ovisno o rezultatima i odazivu na natječaju". Na naš upit o ciljanoj veličini dokapitalizacije, iz kompanije su nam potvrdili da je to i dalje ciljani iznos. "Unutar samog procesa, nakon dubinskog snimanja, razvoja poslovnih planova i procjene vrijednosti, doći ćemo do realne vrijednosti, te u skladu s tim konačno modelirati dokapitalizaciju", kaže Vedran Devčić, predsjednik Uprave Luke Rijeka. Budući da je prikupljanje kapitala vezano uz investicije za koje građevinske dozvole u Luci  očekuju u trećem kvartalu, Devčić ističe kako "ne postoje objektivni razlozi za bilo kakvu hitnoću", ali dodaje kako se prema planiranoj dinamici očekuje da će proces dokapitalizacije biti realiziran u drugoj polovici ove godine.

Prema projektnom planu i planu financiranja, Projekt Škrljevo, odnosno uređenje pozadinskog terminala i nabavka mehanizacije investicije su koje se procjenjuju na više od 50 milijuna eura. Svojim značajem Projekt Škriljevo osigurava daljnji razvoj Luke Rijeka i riječkog prometnog pravca i utoliko, kako kažu u Upravi, "nadilazi interese tvrtke i predstavlja strateški projekt od šireg gospodarskog i nacionalnog značaja".Okosnica investicijske priče na koju će zaigrati prema investitorima je ponajprije velik potencijal rasta prometa na riječkom prometnom pravcu u budućim godinama. Među važnijim uporištima tog potencijala u Upravi Luke ističu ulazak u EU "koji ponovno otvara naše  povijesno tržište" te ulaganja vrijedna milijarde eura kojima HŽ Infrastruktura obnavlja postojeću i gradi nove pruge na Mediteranskom TEN-T koridoru (Rijeka-Zagreb-Budimpešta).

Uz to, i velika ulaganja koja su završena na kontejnerskom terminalu Brajdica te početak gradnje drugog kontejnerskog terminala u realizaciji Lučke uprave Rijeka koji će uskoro biti koncesioniran, idu u prilog očekivanom rastu prometa, a u smislu njegova korištenja i podupiranja moderniziran i razvijen pozadinski terminal Škrljevo od iznimne je važnosti.  Već zimus iz riječke su luke nagovijestili da bi povećanju temeljnoga kapitala trebala prethoditi odluka o njegovu smanjenju za približan iznos gubitaka prenesenih iz prijašnjih godina, a to bi se provelo smanjenjem nominalne vrijednosti dionice sa 100 na 70 kuna. U svakom slučaju, nakon ta dva koraka plan je da država ostane natpolovični vlasnik Luke. Inače, u Luci Rijeka lani je prekrcano 3,6 milijuna tona tereta. To je količinski manje nego godinu prije, ali u kompaniji ističu kako je struktura tereta poboljšana. Osjetno je porasla količina prekrcanog (skupljeg) tzv. generalnog i ostalih suhih tereta, dok je kod rudače  i ugljena zabilježen pad. U konačnici je tvrtka ostvarila nepunih 190 milijuna kuna ukupnog prihoda i iskazala 6 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja.