RH opet na dnu svjetske ljestvice konkurentnosti

Autor: Ana Blašković , 27. svibanj 2015. u 22:01
Vladi premijera Zorana Milanovića zamjerili nekompetentnost/A. Magzan/PIXSELL

Na ljestvici IMD World Competitiveness Ranking u konkurenciji 61 zemlje napredovali smo ove godine za jedno mjesto.

Dok iz Vlade stižu uvjerenja o sve boljim rezultatima ekonomije i izlasku iz recesije 'ovih dana', najnovija ljestvica konkurentnosti potvrđuje ono dobro poznato: Hrvatska suvereno dominira njezinim začeljem. Hrvatska gospodarstvo nalazi se na 58. mjestu među 61 zemljom na ljestvici IMD World Competitiveness Ranking u 2015.

Premda je to poboljšanje za jedno mjesto u usporedbi s prošlom godinom, po konkurentnosti bolji smo jedino od Argentine, Ukrajine i Venezuele. Očekivano, daleko smo iza susjednih zemalja u regiji što bi posebno trebalo zabrinuti kreatore ekonomske politike. Italija je na 38. mjestu ili osam pozicija bolje nego prije godinu dana, dok je Mađarska 48., a Slovenija 49. pa ne treba čuditi da strani ulagači, rast BDP-a i zaposlenosti uporno zaobilaze Hrvatsku. Ono što posebno upada u oči je činjenica da je Grčka, usprkos balansiranju na rubu bankrota i sve glasnijim špekulacijama o 'Grexitu', izlasku iz eurozone, uspjela skočiti za sedam mjesta na krilima poboljšanja poslovne efikasnosti.

 

4,5posto

menadžera smatra hrvatski porezni sustav privlačnim

Na pitanje na kojim bi problematičnim područjima u Hrvatskoj trebalo najprije poraditi, direktor IMD World Competitiveness Centra Arturo Bris ekskluzivno za Poslovni dnevnik kaže: "Najprije treba poraditi na efikasnosti poslovanja i produktivnosti, i to ukupnoj produktivnosti. Na drugom mjestu su financije, primjerice financiranje kapitala putem burze. Kad je riječ o efikasnosti države, možemo naglasiti ukupnu državnu potrošnju kao postotak BDP-a, stopu poreza na potrošnju, stabilnost tečaja, startup kompanije u smislu koliko je dana i procedura potrebno za pokretanje posla". Dodaje da analiza pokazuje da efikasnost države treba ojačati na području propisa koji reguliraju konkurenciju (posebno spriječiti nelojalnu konkurenciju), imigracijske zakone ako onemogućuju kompanijama da zapošljavaju strance i pravosuđe. "Kad je posrijedi instrastruktura, treba naglasiti ukupne izdatke na zdravstvo i javnu potrošnju na obrazovanje po učeniku", kaže Bris.

Ne poboljša li se konkurentnost, prijetnja je da kompanije neće moći održavati dovoljnu profitabilnost, odnosno mogućnost da generiraju dugotrajne vrijednosti minimizirajući negativne efekte svojih aktivnosti i poboljšavaju bogatstvo radnika, upozorava Bris.  U dijagnozi (ne)konkurentnosti posebno u uči upada anketa među menadžerima koji se svakodnevno u poslovanju nose s realnostima domaće poslovne klime. Na ponuđenih 15 mogućnosti koje su mogli ocijeniti kao ključne faktore privlačnosti niti jedan ne smatra da bi za poslovanje u Hrvatskoj to mogle biti kompetencije Vlade! S druge strane, najvećim plusevima ocijenili su obrazovanost radne snage (83,3 posto), pouzdanost infrastrukture (72,7 posto) te visoku razinu obrazovanja (57,6 posto).

 

 

Bris

Ne poboljša li se konkurentnost, prijetnja je da kompanije neće moći održavati dovoljnu profitabilnost

Osim kompetencija Vlade, menadžeri najmanje privlačnim smatraju konkurenost poreznog sustava (4,5 posto), učinkovitost pravosuđa (10,6 posto) te stabilnost politika i njihovu predvidljivost (12,1 posto). Najkonkurentnije gospodarstvo u svijetu u 2015. je SAD kao rezultat učinovitih kompanija i financijskog sektora, inovacija i efikasnosti infrastrukture. Slijede Hong Kong i Singapur, koji su preskočili Švicarsku jer je ta europska zemlja u godini dana pala na četvrto mjesto. Na petom mjestu je Kanada, šesta je Norveška, a ljestvicu deset najkonkurentnijih zaključuju Danska, Švedska i Njemačka. Rezultati istočne Europe poprilično divergiraju, što upozorava na brojne razlike u fundamentima među tim zemljama.

Poljska je poboljšala poziciju za tri mjesta skočivši na 33. poziciju u 2015., slično kao i Češka, koja je ove godine 29., a Slovenija je popravila rang za šest mjesta na pristigavši. Među Baltičkim zemljama, Estonija je pala na 31., a Latvija na 43. mjesto, dok je Litva bolja nego prije te zauzima 28. mjesto među 61. države. "Generalno gledano, rangiranje u 2015. godini pokazuje da se top zemlje vraćaju korijenima. Produktivnost i efikasnost lokomotiva su konkurentnosti. Kompanije u tim državama povećavaju svoje napore kako bi minimalizirali utjecaj na okoliš i imogućili snažnu organizacijsku strukturu kako bi im poslovanje napredovalo", ističe Bris. 
 

Komentari (5)
Pogledajte sve


Opet.. opet..!! Jeste vi SDP-ov ili HDZ-ov portal ili ste šta???

Bez obzira koliko informacije bile loše treba ih objaviti da bi ljudi znali koga birati na sljedećim izborima.

od najgore vlade u hrvatskoj povijesti ništa bolje nismo niti očekivali. sad nas zanima samo datum novih izbora da nas konačno prestanu uništavati!!!

Opet.. opet..!! Jeste vi SDP-ov ili HDZ-ov portal ili ste šta???

a kako i ne bi??? ajde dobite gradski lokal u najam ako niste mikijev pajdo il is dobrom preporukom. onda je i najam minimalan i nema natječaja!!![emo_smijeh]

New Report

Close