Smjernicama za izradu ovogodišnjeg proračuna kojim najavljuje suočavanje s recesijom, Vlada Zorana Milanovića nije krenula u drastične rezove već one koji će, reče nam premijer, omogućiti razvoj i rast a ne samo borbu za vraćanje dugova kreditorima, uz napomenu: “Mala je korist od nultog deficita i fiskalne stabilizacije ako se zemlja ne razvija.” Neto rashodi države bi se ove godine ukupno trebali smanjiti za 4,6 milijardi kuna u odnosu na lanjskih 122,3 milijarde kuna, te bi proračun bio na razini od 117,6 milijardi kuna.
Najveće uštede pritom se najavljuje na rashodima za zaposlene, oko 2 milijarde kuna, subvencijama oko 1,4 milijarde, te ostalim rashodima 2 milijarde kuna. U Vladi nisu precizirali na kojim točno stavkama bi se provele uštede, nego su načelno naveli – masa plaća državnim zaposlenima smanjit će se rezovima prekovremenih sati, rigoroznijim ocjenjivanjem, te ukinuti dodatno nagrađivanje i ugovore o djelu i radu na određeno vrijeme. Ove godine neće otpuštati i dirati u koeficijente. Gdje slijede rezovi u subvencijama ili neracionalnim projektima i drugim ostalim rashodima više informacija najavili su za dva tjedna, kada ćemo ugledati prijedlog proračuna. Poručeno je kako poduzetnici mogu računati na niže parafiskalne namete, od kojih će se država ukupno odreći i oko 350 milijuna kuna od vodnog doprinosa do naknade za korištenje šuma i dijela spomeničke rente, a ministar financija Slavko Linić najavio je poduzetnicima i niže troškove za rad Hrvatske gospodarske komore. Preciznije su predstavljene porezne promjene. Od 1. ožujka će se povećati PDV sa 23 na 25 posto, uz međustopu od 10 posto za dječju hranu, sva ulja i masti, te opskrbu vodom. Nastojalo se, po Linićevim riječima, u tu kategoriju uvrstiti i struju, no to sada nije moguće zbog EU pravila. Većim PDV-om država bi, procjenjuju u Vladi, uprihodila oko 2,5 milijarde kuna. Za usluge u turizmu i ugostiteljstvu, pak, stopa PDV-a u ovoj će godini ostati ista jer će se najavljivano smanjenje primjenjivati s 1. siječnjem 2013., a novost u sustavu PDV-a bit će i produljenje roka plaćanja na 45 dana, a podići će se granica ulaska u sustav PDV-a na 230 tisuća kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@Vortac, kako bi bilo, umjesto sarkazma ponuditi rjesenja?
Ako imate rjesenja objevite ih.
Rjesenje br.1
Odmah maknuti lažljive politicare (npr. Bauk), one s zastarjelim razmisljanjima (npr. Linic), pohlepne i jednoumne (npr. Pusic) …
@Vortac, kako bi bilo, umjesto sarkazma ponuditi rjesenja?
Ako imate rjesenja objevite ih.
… LNG, energetika , izgradnja i obnova turistički sadržaja na bazi dugogodišnje koncesije ,privlačenje proizvodni investicija s fokusom na zemlje izvan EU , maksimalna podrška svim hrvatskim iseljenicima koji žele uložiti svoj kapital i znanje , seljacima treba pružiti stručnu pomoć kroz edukaciju da razvijaju zadrugarski oblik poslovanja jer jedino tako mogu smanjit troškove poslovanja i biti konkurentniji….. jel dovoljno
@Vortac, kako bi bilo, umjesto sarkazma ponuditi rjesenja?
Ako imate rjesenja objevite ih.
Kratki vodič za smanjenje proračunskog deficita na hrvatski način:
1. Povećajte poreze: nema veze što su već među najvišima u Europi
2. Usprkos novom povećanju ionako velikih poreza, računajte da će potrošnja rasti ili u najmanju ruku ostati ista: Hrvati će se već nekako snaći da bi mogli trošiti i plaćati vaše nove, veće poreze
3. Prognozirajte rast: nema veze što cijela EU uglavnom prognozira recesiju i što hrvatski BDP pada već 3 godine za redom – vi prognozirajte rast i odgovarajući porast državnih prihoda na račun tog priželjkivanog rasta
4. Uđite u EU: možda neka od bogatijih članica udijeli koji euro milostinje
5. Nastavite rasprodavati državnu imovinu – dobivena sredstva utrošite na pokrivanje deficita, za nove investicije i radna mjesta će se već pobrinuti strani ulagači (valjda).
6. Ministru financija potajno naložite da sve pripremi za novo masovno zaduživanje na inozemnom financijskom tržištu – kamata nije bitna, samo da nekako izdržimo narednih par godina
Uključite se u raspravu