Ekonomska kriza zbog pandemije Covida-19 najsnažnije je pogodila sektor usluga koji je u Hrvatskoj vrlo snažan. Međunarodni turizam je gotovo stao, a s njim i sve prateće usluge koje on uključuje.

Među njima je i rent-a-car, djelatnost snažno oslonjena na turiste koji dolaze zrakoplovima te su procjene da 5-7% takvih gostiju iznajmljuje automobile na odredištu.

Kakva je situacija u rent-a-car sektoru, u kojem su se tvrtke unatoč krizi uključile i u pomoć potresom razorenih područja Hrvatske, te što očekuju u narednom razdoblju, govori Mladen Petreski, predsjednik HUP Koordinacije za rent-a-car.

Je li rent-a-car sektor u Hrvatskoj živ?

Rekao bih da smo, kao i veći dio turizma u Hrvatskoj i svijetu, negdje između jačih simptoma – prihod manji za 75% i više ne može pokriti fiksne troškove te se preživljava od rezervi koje kopne i respiratora – državne mjere pomoći poduzetništvu, odgode dospijeća financijskih i drugih obveza.

Dominantno ste naslonjeni na turizam. Kako ste preživjeli ovu pandemijsku sezonu?

Unutar turističke djelatnosti posebno smo ugrožen segment s obzirom na to da izravno ovisimo o dolascima zrakoplovom, a znamo da je broj takvih turista i ostalih putnika u 2020. godini drastično pao na 10-20% u usporedbi s 2019 godinom.

U tom kontekstu dijelimo sudbinu s avioprijevoznicima i zračnim lukama, međutim najveći broj njih u državnom je (su)vlasništvu i imaju mogućnosti izravnih i neizravnih mjera državne pomoći, što je neusporedivo s poteškoćama s kojima se susreću rent-a-car društva koja većinom spadaju u manje i srednje poduzetništvo. Nešto je lakše jednom dijelu naših operatora koji su dio većih društava s paralelnim djelatnostima kao što su turistička agencija ili prodaja vozila, koji su i sami ugroženi sektori, ali s nešto manjim padom prometa.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Posebno je teško onim poduzetnicima kojima je rent-a-car jedina djelatnost te se ne mogu osloniti na podjelu troškova i rizika, kod njih je iznimno važno da planiraju svoje poslovanje i preživljavanje uzevši najcrnji scenarij u obzir te da budu kreativni i iznimno se potrude ostvariti barem nešto dodatnih prihoda na domaćem tržištu, koliko god ovaj segment i inače ima mali udio u ukupnim rent-a-car prihodima hrvatskog tržišta.

Na početku korona krize ste kao veliki problem isticali najamnine na aerodromima. Je li to riješeno i kako?

Taj smo problem odmah naglasili s obzirom na to da za malu kvadraturu unutarnjih šaltera terminala zračnih luka i vanjske parking prostore plaćamo iznimno visoke najamnine, vjerojatno najviše po kvadratnom metru u Hrvatskoj.

Do ovih visokih iznosa povijesno je došlo putem javnih natječaja zračnih luka i to bez elemenata kvalitativne obrade ponuditelja, a iz razloga povećane potražnje tijekom zadnjih 10-15 godina.

Odmah smo se još u ožujku obratili zračnim lukama s prijedlogom o dogovoru smanjenja iznosa najma u postotnom iznosu s obzirom na manji broj putnika 2020/2019. Istovremeno smo se s prijedlogom koordiniranog pristupa obratili svim na ovaj ili onaj način mjerodavnim institucijama RH s obzirom na to da je država izravno te kroz županije i gradove vlasnik zračnih luka, pa i one u Zagrebu koja je jedina u koncesiji privatnom operatoru.

Nažalost, i bez obzira na naše brojne upite, molbe i prijedloge odgovor od institucija nismo dobili, a sa zračnim lukama smo postigli individualne dogovore o umanjenju naplate najamnina. Time smo barem djelomično smanjili ovaj za nas veliki trošak, iako ne i potpuno zadovoljavajuće jer se popusti kreću u rasponu 30 do 70 posto, a putnika i posla je 90 posto manje.

U najbližem susjedstvu i širom Europe znamo za brojne primjere gdje je odlukom vlasti ili samih operatora zračnih luka rent-a-car sektor oslobođen plaćanja najamnina u 100-postotnom iznosu ili u postotku relevantno padu prometa putnika – tako da nam je žao i nije jasno kako i zašto to nije moguće u Hrvatskoj.

Tražili ste od financijskih odnosno poreznih vlasati da vam izađu u susret po pitanju leasinga. Što je danas s tim?

S prvim naznakama Covid-19 krize naše je udruženje prepoznalo visoku izloženost leasing financiranju svojih osnovnih sredstava nekih od poduzetničkih sektora u turizmu (rent-a-car, nautika) i prometu (prijevoznici) te smo putem relevantnih tijela upozorili da sve preporuke, mjere i dogovori koji se odnose na kreditne odnose budu automatski aplicirani i na leasing kreditiranje.

Dodatno smo u ime turističke branše rano upozoravali da prve predložene mjere (odgode tipa 3-6 mjeseci, ‘do kraja godine’ i sl.) ne rješavaju problematiku u turizmu gdje su prihodi i tzv. cash-flow u vrijeme predsezone iznimno niski, tek se popravljaju tijekom trećeg kvartala financijske godine.

Naš je prijedlog bio da se odmah kao najrealniji u obzir uzme moratorij kreditno-financijskih obveza na razdoblje od 18 mjeseci, i da se ne naplaćuju moguće visoki administrativni i ostali prateći troškovi izmjene ugovora. U našem slučaju radi se o tisućama individualnih leasing ugovora za svako vozilo, pa i najmanji trošak može u ukupnom iznosu dovesti u pitanje vrijednost odnosno isplativost cijele procedure.

Kao da smo prepoznali da će tu biti problema, i to najviše zbog određene doze neuređenosti leasing poslovanja u Hrvatskoj, i nažalost naša se zabrinutost u tom pogledu i ostvarila te samo individualnim dogovorima naši članovi i svi ostali uspijevaju manje ili više urediti svoje financijsko poslovanje s leasing društvima.

Postoje li neki planovi za oporavak ovog sektora, što očekujete?

Kako smo spomenuli, iznimna je ovisnost rent-a-car sektora o dolascima turista i putnika zrakoplovom, dugogodišnje statistike na svjetskoj razini pokazuju da je broj rent-a-car transakcija u prosjeku 5-7 posto od ukupnog broja avioputnika u određenu destinaciju, regiju ili zemlju pa to vrijedi i za Hrvatsku.

Iako u višegodišnjem konstantnom porastu, broj takvih putnika u Hrvatskoj puno je manji od turista koji dolaze vlastitim vozilima i drugim oblicima prijevoza. Isto je vidljivo na primjeru ovogodišnjih domaćih turističkih statistika koje su pokazale neke relativno pozitivne brojke u usporedbi s drugim destinacijama na Mediteranu, ali su to u najvećoj mjeri bili individualni dolasci vlastitim prijevozom.

Zato za naš rent-a-car sektor očekujem oporavak sporiji od onog koji će vrijediti za preostale turističke segmente. Naravno, sve naše prognoze ovise o zdravstvenoj situaciji s Covid-19 krizom, kao i rezultirajuće gospodarsko stanje u onim zemljama iz koje dolazi najveći broj avioturista u Hrvatsku.

Od hrvatskih institucija i posebno Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice očekujemo da posebno obrate pažnju na pozicioniranje Hrvatske kao ‘Covid-Safe Destination’ što očekujemo da će u prvom mahu postati glavni razlog odluke turista gdje će i kako putovati.

Očekujete li da će rent-a-car nakon korone biti isti, ili smatrate da bi ipak moglo doći do nekih strukturnih promjena?

Dugi niz godina rent-a-car ponuda širom svijeta se mijenja kao rezultat trendova u turizmu i izvan njega, kao na primjer sve se više koriste električna i hibridna vozila, ‘car-sharing’, fleksibilni dugoročni najmovi kao bolja opcija od vlasništva nad vozilom putem kredita ili leasinga itd.

Prethodno spomenuti trend mobilnosti u turizmu pozitivan je za našu industriju jer smo visoko na listi prioriteta u planiranju putovanja odnosno kod rastućeg segmenta individualnih dolazaka, koji je u Hrvatskoj otprilike 60 posto.

Ekonomska i gospodarska iskustva upućuju da bi moglo doći do strukturnih promjena kao rezultat ovakve krize, primjerice koncentracija prema većim i bogatijim kompanijama te dodatno opstanak manjih specijaliziranih operatora.

Ovo je vrlo ovisno o elastičnosti branše kao takve i mogućnosti prilagodbe, zajedno s rezervama na koje svako društvo individualno može računati.

Ovakve krize uvijek donesu i nešto pozitivno, u našem slučaju nadam w3 i oslanjam na snalažljivost i otpornost sektora te dobre odnose s poslovnim partnerima u svim segmentima poslovanja, kao i ostvarivanje naših prava gdje su nam od iznimne važnosti aktivnosti HUP-a kao vodeće institucije za dijalog sa svim čimbenicima u ime poduzetništva.

Kakav je odnos državnih institucija prema rent-a-car djelatnosti u Hrvatskoj?

Nikako nismo zadovoljni nedostatkom razumijevanja institucija glede našega poslovanja. S druge strane, prihvaćamo da kao segment nemamo obim prihoda ili zapošljavanja koji bi nam to automatizmom omogućio.

Najbolji primjer ovoga je naše ‘resorno’ Ministarstvo turizma gdje sa svakim novim mandatom mi kao udruženje prolazimo kroz razdoblje kad ukazujemo ili čak dokazujemo kako je rent-a-car integralni dio turističke ponude širom svijeta, a posebno u turistički receptivnim zemljama gdje je Hrvatska na samom europskom vrhu po udjelu turizma u BDP-u.

Odavno je „Fly-Drive“ prepoznat kao jedan od osnovnih proizvoda svjetske turističke ponude, pa je i u Hrvatskoj vrlo aktualna Direktiva EU 2015/2302 turističkim paket aranžmanom izričito deklarira ‘samo kombinaciju različitih vrsta usluga putovanja, poput smještaja, pružanja usluga autobusnog, željezničkog, brodskog ili zračnog prijevoza putnika, kao i usluga iznajmljivanja motornih vozila’ , a sve ostalo smatra ‘ostalim turističkim uslugama’.

U svojoj Definiciji turističke usluge ovaj za turističko poslovanje iznimno važna EU regulativa definira da se putovanjem (čl. 3. st. 1) smatra a-Prijevoz, b- Smještaj, c- Iznajmljivanje automobila i d-Ostale turističke usluge.

Vjerujem da bi nas naše resorno ministarstvo trebalo bolje predstavljati i zastupati prema ostalim državnim tijelima, pa nam je vrlo važno da nas za početak ovo tijelo razumije i prihvati kao svoje. Naši su gosti ujedno i turisti vrlo visoke potrošnje koji zauzimaju vodeće mjesto u modernim svjetskim turističkim trendovima gdje mobilnost igra jednu od najvažnijih uloga. A ostalim bismo institucijama dodatno trebali biti od interesa s obzirom na vrlo visoke udjele naše djelatnosti u aktivnostima i prihodima njihovih sektora.

Posebno nam je važno razumijevanje i podrška resornog ministarstva i ostalih institucija u pristupu prema parafiskalnim nametima koji imaju visok udjel u našim troškovima, a neki od kojih nemaju više nikakvog smisla ili poveznice s našim poslovanjem.

Najbolji primjer je HRT pretplata gdje već desetak godina ukazujemo kako se ne bi trebala naplaćivati za radio prijamnike u vozilima koja služe kao osnovno sredstvo obavljanja djelatnosti. U međuvremenu su se hotelijeri ‘nagodili’ s HRT-om te plaćaju svaki četvrti uređaj, a mi smo još na početku.

A od tada u vozilima ionako više nema klasičnih radio prijamnika, već je radio signal integriran u upravljačku ploču koja je u biti onboard computer’ pa tražimo da se tretira kao ‘drugi uređaju’ na isti način kao i uredski desktop kompjuteri, što omogućava čl. 36. st. 2. Zakona o HRT-u. Bez obzira na brojne dopise i sastanke, kod HRT-a nismo naišli na razumijevanje i rent-a-car operateri time ne mogu biti zadovoljni.