Posljednjeg dana srpnja u Hrvatskoj je bilo milijun i 686 tisuća zaposlenih radnika. Više zaposlenih od tog broja Hrvatska je imala samo 1980-tih, kao jedna od razvijenijih republika unutar SFRJ. Nakon osamostaljenja, prethodni hrvatski rekord datira iz 2008., kada je usred turističke sezone bilo milijun i 640 tisuća zaposlenih – oko 46 tisuća manje nego sada. Rekord iz socijalističkog razdoblja iznosi 1,96 milijuna zaposlenih.

Hrvatska je nadoknađivala gubitke iz prethodne financijske krize punih 15 godina, a da bi došli do sadašnje brojke zaposlenih zemlja je morala širom otvoriti granice za stranu radnu snagu te dopustiti rad umirovljenika.

Formula za izračun

O čemu sve ovisi iznos buduće mirovine i kako je sami možete izračunati

U prvih sedam mjeseci 2023. dozvolu za rad u RH dobilo je 108 tisuća stranaca, a uz njih statistiku je popravilo i 28.147 tisuća umirovljenika koji su zaposleni na četiri sata. Među njima je i 1470 umirovljenih branitelja.

Umirovljenici se već nekoliko godina slobodno zapošljavaju na pola radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine, a podaci pokazuju da unutar starije populacije postoje dvije skupine radnika. Prvi su direktori, dužnosnici državnih tijela, inženjeri, profesori, liječnici te uredski službenici koji su ili traženi na tržištu rada ili su osnivači, vlasnici tvrtki.

Za svakog drugog od 28 tisuća umirovljenika zaposlenih na četiri sata moglo bi se reći da se radi o ljudima koji su iskoristili dobru priliku. Preostala polovica koja radi na blagajnama trgovačkih centara, konobari, vozi ili radi na jednostavnim poslovima vjerojatno se zapošljava kako bi popravili kućni budžet. Dvije trećine zaposlenih umirovljenika su muškarci. Prosječna starosna mirovina ljudi koji su ove godine otišli u mirovinu s približno 63 godine života kreće se oko 435 eura, a oni iza sebe imaju približno 34 godine rada. Nije to novac s kojim se može živjeti u razdoblju visoke inflacije i preskupe hrane.