Izravna strana ulaganja (eng. FDI) jedan su od ključnih alata gospodarskog razvoja. S novonastalim geopolitičkim preslagivanjima vide se novi trendovi, gdje ima velikih prilika i za Hrvatsku, posebno u svjetlu ulaska u Eurozonu te Schengen, rečeno je jučer na poslovnom ručku Američke gospodarske komore (AmCham) u Zagrebu.

Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham Hrvatska, istakla je da imamo niz komparativnih prednosti – vrlo solidno STEM obrazovanje, visok postotak ljudi koji govore strane jezike te vrlo živu IT zajednicu. Ipak, dodaje, ne možemo biti posve zadovoljni stvarima poput porezne politike, posebice po pitanju rasterećenja plaća.

Dvije strane medalje
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstva gospodarstva, istaknula je da su – kad govorimo o stranim ulaganjima, trendovi pozitivni.

“Lani smo imali 3,8 milijardi FDI-ja, a u prvom kvartalu 2022. gotovo milijardu eura. To se prije svega odnosilo na zadržanu dobit zbog rasta prihoda banaka i stranih korporacija, no ipak je to pozitivan trend koji bi se trebao održati”, navodi Mikuš Žigman.

Na problem upozorava i Josip Funda, glavni ekonomist iz Svjetske banke, te ističe da treba općenito razlikovati FDI koji se ipak odnosi uglavnom na zadržanu dobit međunarodnih banaka i kompanija te greenfield investicija koje su, kaže – globalno na povijesnom minimumu u zemljama u razvoju.

Branko Žibret iz Kearneyja, pojasnio je da su globalni tokovi inozemnih ulaganja u 2021. premašili razdoblje prije pandemije i očigledno je da situacija oko Ukrajine to ne može usporiti.

“Globalni direktori su svjesni rizika – inflacija, geopolitičke tenzije, logistički lanci… No i dalje postoji optimizam da je ovakav rast održiv. Generalno prevladava umjereni optimizam da će i u naredne tri godite rasti razina FDI-ja”, kazao je Žibret. Vidljivo je, veli, da se mijenjaju glavni faktori temeljem kojih se odnose odluke o destinacijama za strana ulaganja.

Veličina više nije presudna
“Više nije toliko važna veličina ekonomije, što je pozitivna vijest za Hrvatsku. Tu su prije svega transparentnost regulative i odsutnost korupcije, tehnološka i inovacijska sposobnost, porezni sustav, pravna uređenost, talentirana radna snaga…”, naveo je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Upozorava i da Hrvatska ima pozitivan trend rasta FDI-a – 20% ove godine, no usporedba s regijom je zabrinjavajuća prvo po veličini investicije koja je 2021. bila na razini 600 milijuna eura, jer sve susjedne zemlje bilježe višestruko veće razine ulaganja.

Zabrinjava i struktura jer povijesna statistika pokazuje da je više od trećina ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku ušlo u financijske usluge, slijede trgovina, nekretnine i telekomunikacije. S druge strane, globalno su glavna ulaganja u sektore visoke tehnologije, e-trgovine, financijskih i bio tehnologija te energetike.

Neki od pozitivnih primjera stranih ulaganja su predstavljeni na panel raspravi, prije svega Pfizera i Vertiva. Pfizer je u Savskom Marofu pokrenuo projekt težak 100 milijuna eura za razvoj novih tehnobioloških lijekova koji bi trebao biti u pogonu 2026.

Vertiv, pak, postaje jedan od nacionalnih i kontinentalnih lidera ICT-a, a kako je pojasnio njihov regionalni direktor Igor Grdić, postali su proizvodni centar za čitavu EME-a regiju, a razvojni za čitavi svijet.