Reforma zdravstva može se odgađati, no ne može se odgoditi. Što kasnije krenemo, pozicija je sve lošija, ali i posljedice, kako za osiguranike tako i za državni proračun. Ova konstatacija, koju za Poslovni dnevnik izriče prim. dr. Viktorija Bradić, predsjednica Uprave Croatia zdravstveno osiguranje, a u toj je ocjeni podupire i ostatak branše, tek je jedna od opomena što ih struka već godinama bezuspješno adresira prema vladajućima, i bivšoj i aktualnoj vladi. Premda se nacionalno zakonodavstvo po žurnom postupku harmonizira s praksom članica EU, pa je tako, primjerice, polovicom prosinca usvojen i novi Zakon o obveznom osiguranju u prometu. Paralelno je Zakon o zdravstvenoj zaštiti povučen iz saborske procedure, a Zakon o zdravstvenom osiguranju, iako je najavljen za ovu godinu, nije ni stigao pred zastupnike. Dramatičnost situacije u zdravstvenom sektoru, gdje se nagomilani dug procjenjuje na više od tri milijarde kuna, dodatno je “opteretio” resorni ministar Neven Ljubičić predbožićnom obvezom liječnicima o prepisivanju isključivo jeftinijih generičkih lijekova što će s ukidanjem pojedinih dežurnih timova navodno u 2006. godini dati uštedu od pedesetak milijuna kuna.

Rješenja iz ’93
Bradić podsjeća:još 1993. godine usvojena su dobra zakonska rješenja o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju s kojima je zapravo već tada učinjen i prvi korak prema reformi zdravstva. “Ta su rješenja bila bliža praksi EU nego zakonske izmjene uvedene 2001. godine”, napominje i dodaje: “Trebalo ih je samo u hodu dalje prilagođavati gospodarskim i socijalnim mogućnostima”. Uvjet, iz današnje pozicije, da se uopće krene u reformu jest usvajanje najprije Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji će biti putokaz za utvrđivanje košarice usluga osnovnog osiguranja jer bez tog detalja nemoguće je raditi zakonski okvir za dobrovoljno zdravstveno osiguranje, dok je treći korak Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Međutim, ne smije se zaboraviti ni Zakon o liječništvu, ali ni Zakon o pacijentima. “Koncept reforme stvar je politike, no njezinu razradu mora dati struka koja najbolje pozna praksu i život zdravstvenih ustanova”, smatra Bradić i ne skriva razočaranje što su političari i ovdje struku gurnuli u stranu. “Hrvatski liječnički zbor ima 134 stručna društva koja moraju participirati u izradi zakona, a nisu”, ističe te navodi da su preko strukovne udruge pri HGK utvrdili amandmane i dali viziju razvoja tržišne medicine. Nažalost, nisu imali prigodu ni prezentirati svoj projekt, a kamoli ukazati na nužan zaokret prema dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

Dobrovoljno osiguranje
“To je jedini put da reforma zaista krene i uspije. Hrvatska ne može biti iznimka u EU. Mora se trasirati koncept koji će paralelno, uz obvezno osnovno osiguranje dati i dobrovoljno, a u drugoj fazi i privatno zdravstveno osiguranje za koje ipak još nismo pripravni”, ocjenjuje. Premda iz proračuna trošimo dva posto više sredstava nego ostale europske zemlje, nitko nije zadovoljan, ni osiguranici ni struka, a gubici su sve veći. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje rasterećuje proračun u kojem ostaje više novca koji jamči bolju razinu osnovne zdravstvene zaštite djece, starijih osoba te socijalno ugrožene populacije. Dobrovoljno osiguranje, osim toga, donosi legalna sredstva i samim time smanjuje korupciju. Država bi i zbog tog razloga morala više poticati takav vid osiguranja, zaključuje primarijus Bradić.

Sunce osiguranje: Demonopolizacija je osnovni uvjet reforme

Reforma zdravstvenog sustava je nužna. Hrvatska je jedina europska zemlja koja je još nije provela, ističu u Sunce osiguranju, članici Koncerna Agram te upozoravaju kako reformi moraju prethoditi radikalni zahvati u čak desetak zakona. Posebno izdvajaju aktualni Zakon o sveučilištima koji “eutanazira sustav sveučilišne nastave, veže ju isključivo za državno zdravstvo i tako onemogućava kvalitetnu cirkulaciju liječnika na tržištu rada.”
Socijalni zdravstveni sustav treba ostati glavni oslonac ukupnog sustava zdravstva, no mora biti dizajniran tako da može nositi svoje obveze, što sada nije slučaj, ističu u Suncu. Napominju kako je krajnje neprihvatljiva činjenica da osiguranici, obveznici uplate doprinosa, nemaju baš nikakav utjecaj na sustav. Ocjenjuju da osnovni paket zdravstvenih usluga treba definirati isključivo medicinska struka te da on mora sadržavati minimalni obujam kvalitetne zdravstvene zaštite. Zalažu se da taj dio i dalje treba ostati socijalno utemeljen dok bi dopunski paketi zdravstvene zaštite trebali biti dobrovoljni i zasnovani na tržišnim načelima. Osiguranicima mora biti omogućeno da biraju svoja zdravstvena osiguranja, i to ne samo dobrovoljna nego i obvezna, zaključuju u Sunce osiguranju.

Osiguranje Zagreb: Osiguravateljima i terapijski postupci

Definiranje osnovne košarice uvjet je razvoja dobrovoljnih osiguranja i upravo taj korak u Osiguranju Zagreb očekuju s nestrpljenjem jer je upravo ta odluka uvertira za otvaranje prostora za razvoj privatnih osiguranja. Sadašnje stanje u zdravstvenom sektoru najočitije pokazuje da je takav razvoj događanja neminovnost hrvatskoga zdravstvenog sustava. Osiguranje Zagreb vrlo će lako i transparentno definirati svoje produkte privatnog zdravstvenog osiguranja, ističu u tom društvu i dodaju kako očekuju da će osiguravatelji dobiti prostor za provođenje i terapijskih, a ne samo dijagnostičkih postupaka što je današnja realnost.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz