Ministarstvo financija u petak je zaključilo prvu veliku rundu refinanciranja u 2017.

Posve očekivano, veliku su potražnju i povoljne uvjete u Katančićevoj su iskoristili da povrh 5,5 milijardi kuna obvezničkog duga iz 2007. koji na naplatu stiže ove srijede osiguraju i nešto 'zalihe zaduženja'. Za financiranje općih potreba proračuna povukli su još tri milijarde, i to kroz dva izdanja obveznica s nikad nižom cijenom. Tri milijarde kuna uzete su na pet godina uz kamatnu stopu od 2,25% odnosno prinos od 2,29%, a 5,5 milijardi plasirano je na 11 godina, uz 2,85 % kamate i 3,09% prinosa.

Takvu cijenu omogućila je izrazito velika potražnja, čak 20 milijardi, jer su banke, fondovi i drugi investitori već u predbilježbama računali da će ih prilikom alokacije dopasti manje. Što znače postignute cijene refinanciranoga duga? Na dospijevajuću obveznicu iz 2007. godišnje se plaćalo 261 mil. kuna kamate, a na isti iznos nove 11-godišnje trebat će 157 milijuna. Ukupno će po toj obveznici trošak kamata biti za 1,1 mlrd. kuna manji.

Slično vrijedi i za 3 mlrd. kuna 5-godišnjeg izdanja od tri milijarde kuna (s kuponom od 2,25%); kamate na nj godišnje će odnositi 67 milijuna. Izvjesno je da će i refinanciranje u studenom dospijevajućeg kunskog izdanja iz 2010., s kamatom od 6,25%, značiti osjetno manje kamatne troškove. Tako bi i implicitna kamatna stopa koju Hrvatska plaća na ukupan (bruto) dug za Hrvatsku 2017. mogla biti nešto niža od 4,1 posto, koliko je jesenas prognozirala Europska komisija. A iako se Hrvatska i dalje svrstava među zemlje EU s najvećim teretom kamata u odnosu na BDP, s obzirom na nešto veće stope rasta BDP-a, i on bi mogao ispasti malo manji od prognoziranih 3,4% BDP-a.