Potkraj ovog tjedna Ministarstvo financija trebalo bi zaključiti državno izdanje euroobveznice koje će poslužiti za refinanciranje dijela dugova cestarskog sektora.

Tim ministra Zdravka Marića ovih dana s tim će ciljem obići glavna europska financijska središta. Na financijskom restrukturiranju cestarskog sektora u Katančićevoj rade već dugo, s tim da se još donedavno računalo da će se ovogodišnja runda refinanciranja realizirati uz djelomičnu garanciju Svjetske banke, s kojom se inače surađuje na tom projektu. Na kraju se očito odlučilo za klasično izdanje eurobonda, bez parcijalnog jamstva SB-e, što se uglavnom objašnjava povoljnom situacijom na tržištima.

Neslužbene su procjene da će izdanje premašiti milijardu eura, što je iznos koji premašuje petinu ukupnog duga državnih 'cestarskih' kompanija (HAC, HC, ARZ). Osim zamjene skupljega financiranja jeftinijim, i ročna struktura duga će se poboljšati. Očekuje se da će obveznice biti izdane na rok od 12 ili 15 godina. Razmjeri potražnje konkretnije će se pokazati tijekom ovotjednog 'roadshowa', iako su u Katančićevoj već u fazi prethodnog ispitivanja tržišta dobili okvirni uvid u raspoloženje investitora.

Kako bilo, vezano uz cijenu procjene se vrte oko 3 posto. No, u bavljenju segmentom autocesta i cesta, kako je nedavno rekao Marić, konačni je cilj napraviti iskorak kojim će se poslovni model tog sektora postaviti na fiskalno održive temelje. Dok je u slučaju cestarskog duga zbog većeg broja kreditnih partija (s različitim ugovornim uvjetima) koje će se zamijeniti povoljnijim zaduženjem teško reći kolike će uštede ono značiti, kod drugih državnih zaduženja se to jasnije vidi, a nedvojbena potvrda tome su i smanjenja proračunskih stavki financijskih rashoda, koje u najvećoj mjeri čine izdaci za kamate.

Nakon što su 2015. oni izvršeni u iznosu 11 milijardi kuna, lani je trošak kamata ispao 300 milijuna kuna manji, a ove je godine rebalansom proračuna najveće smanjenje rashoda, za gotovo 800 milijuna, napravljeno upravo na toj stavci; dijelom zbog povoljnijih kamata, a dijelom zbog manjeg deficita financijski su rashodi korigirani na 9,83 milijarde. S tim u vezi dovoljno je reći da je prošli tjedan dospjelih 1,5 mlrd. eura po deviznom trezorskom zapisu izdanom uz kamatu od 0,7 posto refinancirano uz kamatu od 0,10 posto.

Samo ta operacija godišnji trošak kamata smanjuje gotovo 70 milijuna kuna. A posve je izvjesno da će i skoro refinanciranje domaće obveznice od 4 mlrd. kuna izdane 2010. uz kamatu od 6,25 posto (250 mil. godišnje) osjetno umanjiti trošak kamata. Prema projekcijama MF-a, izdaci za kamate bi 2019. trebali pasti na devet milijardi, a 2020, svesti se na 7,5 milijardi kuna.