Agencija Standard & Poor's srezala je u petak hrvatski kreditni rejting s ocjene 'BB+' dublje u špekulativni teritorij na BB sa stabilnom prognozom.

Oba dugoročna kreditna rejtinga (za zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti) korigirana su na dvije razine ispod investicijskog rejtinga, dok je ocjena kratkoročnih rejtinga 'B' potvrđena sa stabilnom prognozom. Premda snižavanje percepcije kredibilnosti vraćanja dugova nije iznenađenje, budući da je S&P jedina od velike trojke koja je rejting držala na negativnom "outlooku", agencija je u argumentaciji svog poteza iznimno oštro prozvala Vladinu gospodarsku inerciju zbog koje Hrvatskoj prijeti i šesta uzastopna godina recesije. "Kratkoročne prednosti ulaska u EU oganičene su manjkom internih pokretača rasta zbog kontinuirane inercije politike, političkih ograničenja za fiskalne i strukturne reforme, kao i zaduženja u javnom i privatnom sektoru", stoji u izvješću S&P-a.

U Agenciji vjeruju da je "to odraz političke realnosti i opiranja interesnih skupina koje koriste dugo ukorijenjena prava", no uz izostanak reformi koje bi potaknule tržište rada i izvozni potencijal (mimo turizma) S&P Hrvatskoj predviđa blagi rast tek od 2015. Vijest da je rejting dodatno potonuo nije iznenadila analičare, a čini se ni ministra financija Slavka Linića, koji je kazao da "nije čudo da kreditni rejting pada kad se u isto vrijeme povećavaju deficiti i pokušava restrukturirati javni dug". Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić smatra je je potez bio očekivan jer je S&P bio prva agencija koja je Hrvatsku spustila ispod investicijskog statusa. "To je reakcija na izostanak rasta i reformi koje bi nešto pokrenule. Kad govorimo o cijeni duga, ovo je ex post reakcija u odnosu na tržište i ne bi trebalo iznenaditi da buduća zaduženja Hrvatska realizira uz prinose oko 6,5 posto", kaže Šantić.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da je reakcija tržišta ovaj put bila nervoznija jer se jugoistok Europe smatra problematičnim prostorom, a mi smo na čelu te kolone. "Za Hrvatsku se sve više percipira da ne uspijeva ubrzati reforme i izaći iz višegodišnje recesije. Počinju se postavljati objektivna pitanja što će se događati u okviru procedure prekomjernog deficita jer je zadnja prilika da Hrvatska u okviru te procedure pokuša jasno reći investitorima u svijetu da misli nešto ozbiljno napraviti", kaže Lovrinčević.HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker poručio je Vladi da "počne raditi, a ne kemijati, izmišljati i baviti se PR pričama". "Nisu ništa napravili, a posljedice će osjetiti hrvatski građani s obzirom na to da se Vlada ove godine mora zadužiti najmanje 42 milijarde", rekao je Šuker, koji smatra da će to utjecati na cijenu kapitala.