Ulazak naše zemlje u EU povećao je investicije u Hrvatskoj, no značajnije tek nekoliko zadnjih godina prije korona krize, ali je s druge strane došlo do velikog odljeva stručne radne snage.

Da situacija s domaćim građevinskim sektorom nije nimalo ružičasta pokazali su veliki natječaji koje je Hrvatska, uglavnom uz izdašne bespovratne potpore EU, raspisivala, a gdje je bilo pravilo da se radi o konzorcijima stranih ponuđača u kojima su hrvatske tvrtke, ako ih je uopće i bilo, u konzorciju bili samo podizvođači.

Potres koji je prije godinu dana pogodio Zagreb je dodatno ogolio situaciju jer se pokazalo da su štete ogromne, a da Hrvatska nema više tehničkih i kadrovskih mogućnosti da sama napravi obnovu u nekom prihvatljivom roku.

Darko Koretić, glavni inženjer zagrebačke INGRE, najveće hrvatske inženjering kompanije, koja je i dalje ‘u sedlu’ dobrim dijelom iz razloga što ne ovisi isključivo o stanju građevinskog sektora, istaknuo je nedavno da je hrvatska građevinska operativa danas relativno skromna, iz poznatih razloga nedostatka investicija zadnjih 10-ak godina, te da je pitanje da li može obaviti posao kako se to sada predviđa.

“Ako uzmemo da 10 najvećih hrvatskih tvrtki ima ukupni godišnji prihod od pet milijardi kuna, a procjene su da bi obnova Zagreba koštala minimalno 40 milijardi kuna, to znači da bi kroz osam godina bilo ovim tvrtkama plasirano poslova za pet milijardi kuna godišnje. To nije realno jer te tvrtke imaju i drugih projekata koje rade i moraju odraditi”, upozorava Koretić.

S druge strane, upozorava, mora se naći model da ogromna javna sredstva koja će biti uložena u obnovu ne završe većinski na računima stranih tvrtki koje će vjerojatno morati doći u Hrvatsku raditi na obnovi. Pozdravlja nove tehnologije i digitalizaciju koji olakšavaju poslovni proces, no upozorava da se većina radova u građevini još dugo neće moći izvoditi online nego će se morati ručno ili strojno odraditi na samom gradilištu.

“Obnova građevina u Zagrebu neće iziskivati toliko puno građevinskog materijala koliko klasičnog starog manualnog rada”, zaključuje glavni inženjer INGRE, tvrtke koja već 65 godina posluje širom svijeta, a sada promišlja o mogućim oblicima obnove i revitalizacije Zagreba.

”Razne nepogode kroz povijest su omogućile razvoj gradova i pokrenule urbanu preobrazbu. Iako zagrebački potres, srećom, nije bio toliko razoran po naš grad da bi nas sve skupa prisilio na novi početak, posljedice potresa bi u dužem roku mogle biti itekako pogubne. To su daljnja depopulacija centra grada, povećanje prosječne starosti stanovništva, pad vrijednosti nekretnina i posljedično osiromašenje stanovnika, koji su u najvećoj mjeri i vlasnici nekretnina”, kaže Danko Deban, predsjednik Uprave INGRE i nastavlja: “Iako uvijek postupamo isključivo rukovodeći se pravilima struke, svjesni smo da rješavanje ovih problema ne može čekati široki urbanističko-konzervatorski konsenzus jer se on nikad neće dogoditi. Stoga smo stava da je korporativna inicijativa upravo sada potrebna, štoviše nužna”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako je pandemija dobrano uzdrmala javne financije, svjesni su da bez uključenja privatnog kapitala obnova Zagreba neće biti moguća. S druge strane, svi dobro znamo što se događa kad privatni kapital dođe u priliku intervenirati u prostor bez odgovarajuće kontrole. Posljedice u pravilu bivaju pogubne po javni interes, po urbani identitet te kvalitetu života.

Stoga iz INGRE pozivaju na razvoj platforme koja bi, između ostalog, iznašla model za ulazak privatnog kapitala u obnovu, dala zamah urbanizmu i strateškom promišljanju, osmislila modele urbane regeneracije, te naposljetku, formiranje jednog novog tipa suradnje koji bi dao impuls kvalitetnoj i opće poželjnoj obnovi i revitalizaciji: korporativna inicijativa, ali uz rad neovisnih stručnjaka i uključen stav javnosti.

* Sadržaj omogućila INGRA