Nakon što se Hrvatska vojska morala obvezati NATO-u da će u idućih nekoliko godina nabaviti 30-tak dronova, odnosno bespilotnih letjelica za nadzor bojišnice u realnom vremenu, što može stajati od 60 do 100 milijuna dolara, na površinu je isplivala još jedna birokratska nelogičnost koja potiče uvoz na uštrb domaćeg razvoja i proizvodnje, doznaje Poslovni dnevnik.

Bojan Pečnik, direktor tvrtke Hipersfera i aktualni direktor Tehnološko Inovacijskog Centra Međimurje kaže da bi Oružane snage RH tu flotu dronova mogle izgraditi u Hrvatskoj."Tu tehnologiju razvila je zagrebačka tvrtka Hipersfera u koju su 1,1 milijun eura investirali Vlada RH kroz agenciju Bicro i domaći privatni investitori, ali dok bi u SAD-u istraživačka tvrtka poput naše mogla svoje rješenje prodati državi u Hrvatskoj to nije regulirano", kaže Pečnik.

Domaće povoljnije
HV stoga već sada razmišlja kako će dronove kupiti ili od Amerikanaca ili od Izraelaca putem javnog natječaja. Prva narudžba bila bi već iduće godine i to za 10 milijuna eura. Prema dostupnim podacima, jeftiniji američki dronovi Predatori stoje od 4,5 do 11 milijuna dolara po komadu, a oni izraelski, Hermes 450 kakva dva modela HV već posjeduje, u osnovnoj verziji stoje dva milijuna dolara po komadu. Pečnik pak pojašnjava da za komercijalan početak proizvodnje Hipersfere treba ukupno pet milijuna eura, te da sat leta Hipersfere stoji 150 eura dok kod američke i izraelske konkurencije on iznosi od tisuću eura na više."U SAD-u postoji pandan Bicru, program SBIR, koji ima instrument zvan Phase III kojim je američka Vlada omogućila državnim institucijama da umjesto javnog natječaja inovativne tehnologije kupuju izravno od američkih tvrtki, odnosno inovatora", kaže Pečnik. Navodi da je uvjet da ta inovacija nije komercijalizirana. Dodaje da se tako smanjuju ovisnost o uvozu, stvaraju novi izvozni proizvodi, te potiče istraživanje i razvoj kao i otvaranje novih radnih mjesta u SAD-u.

Državni VC fond
Hrvoje Meštrić, ravnatelj Bicroa kaže da se jedno od rješenja za ovaj problem planira u okviru Strategije pametne specijalizacije."U njoj će se definirati Fond financijskih instrumenata za inovacije koji može povući 80 milijuna eura u idućih sedam godina i kroz njega bi novac mogli dobiti takvi projekti", kaže Meštrić.

Potencijalni prihod

Članice Schengena zanima Hipersfera

O potencijalnom prihodu Hipersfere možda najbolje govori to da je EU do 2020. za Schengen izdvojila 11 milijardi eura ili za trećinu više nego što iznose ukupna sredstva iz EU fondova koji će do 2020. biti na raspolaganju Hrvatskoj, a možemo imati koristi od toga kada bi imali proizvod s kojim možemo ciljati na ta sredstva, kaže Bojan Pečnik. Dodaje da je riječ u poslu koji bi otvorio 150 dobro plaćenih radnih mjesta u Hrvatskoj. "Iz EU već postoje signali da su članice Schengena zainteresirane za Hipersferu", kaže Pečnik.