Neven Vrčak s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu je istaknu da je fokus na pametnoj industriji koja generira pametne usluge i proizvode koji jedini mogu biti konkurentni na današnjem tržištu. Korona kriza je, ističe pokazala koliko je danas digitalizacija značajna i sveprisutna, a s druge strane je ogolila mnoge procese, institucije i tvrtke koje se tome nisu prilagodile. Dodaje da su razvijene digitalizirane zemlje krenule relativno rano u taj proces, a možda najbolji primjeri su Nizozemska i Švedska, ali i Mađarska. Šime Erlić, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, istaknuo je da je temeljni okvir za tranziciju Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH iz 2017., a što je razrađeno pravilnicima i uredbama. Na to se nastavlja Nacionalna razvojna strategija donesena u veljači ove godine. Strategija ima četiri glavna cilja – Održivo gospodarstvo i društvo, Jačanje otpornosti na krizu, Zelena i digitalna transformacija te Ravnomjerni regionalni razvoj.

Mi ne možemo biti razvijeno društvo ako nam svi segmenti društva nisu podjednako razvijeni, a posebno se to odnosi na financijski sektor te visokoobrazovni sustav koji su preduvjet za razvoj svega ostalog, rečeno je na panel diskusiji “Zašto i kako razvijati pametne industrije u Hrvatskoj koristeći iskustva drugih zemalja?”, a koji se održao u sklopu konferencije Digital Transformation Conference 2021 – Smart Industry Brainstorm jučer u Zagrebu

Šime Erlić, državni tajnik, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kaže da je veliki dio javnih politika u proteklom razdoblju bio fokusiran na razvoj gospodarstva i njegovu transformaciju prema digitalnim tehnologijama i generalno prema 4.0 industriji. To se prije svega odnosi na nove modele poslovanja i financiranja kako bi se unaprijedio model i čitava infrastruktura razvoja hrvatskog gospodarstva. Pri tome se koriste i nacionalna i EU sredstva kroz brojne i različite modele. Hrvoje Meštrić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja upozorava da je veliki izazov da digitalizacije i transformacija društva nema bez visokoobrazovanih ljudi, a koje može proizvesti samo znanstvena zajednica. “Mi u Hrvatskoj imamo složeni znanstveno obrazovni sustav koji se sastoji od oko 140 institucija s 1400 studijskih programa te 14.000 profesora i 140.000 studenata. To je ogroman sustav koji počiva na nekim zastarjelim modelima i kojim je teško upravljati i brzo mijenjati stvari. Promjena toga sustava je preduvjet za transformaciju gospodarstva i društva”, kazao je Meštrić.
Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ), ističe da bi mogli govoriti o 4.0 revoluciji u Hrvatskoj, morali bi imati postojeću snažnu industriju koja se transformira ili pak osvojiti neke segmente globalne industrije koja se tek razvija. “Ako gledamo primjer Rimca, onda možemo reći da smo na tragu globalnog liderstva. No, ako se fokusiramo na postojeću industriju, onda vidimo da je to jako malo transformirano. Kada govorimo o konkurentnosti, govorimo o inovativnosti”, kaže Bago te dodaje da je veliki problem transformacije industrije nedostatak znanja i novca. “Nama je nekoliko stotina tisuća ljudi otišlo iz zemlje u zadnjih 10-ak godina i pitanje da koliko kvalitetno to možemo nadomjestiti. Tu je i pitanje financiranja jer se banke ponašaju racionalno i plasiraju svoj novac u najsigurnije i najprofitabilnije investicije, a to nije uvijek gospodarstvo u transformaciji”, upozorio je Bago.

Nebojša Stojčić, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku, navodi da je pitanje kako potaknuti rast glavna tema svih gospodarskih foruma, no bitno je govoriti i o tome koliko brzo mi možemo rasti jer smo u proteklom razdoblju mi propustili razvoj koji je prije 20-ak godina bio aktualan u središnjoj Europi i koji je te zemlje doveo do današnje pozicije. “Kada se gleda iskustvo zemalja koje s pozicije srednjeg dohotka došle do visokog dohotka i ostale tamo, to se posebno odnosi na azijske tigrove, vidimo da one nisu išle uobičajenim putem razvoja nego su iskorištavale tehnološke revolucije toga doba i nekim zaobilaznicama došle do višeg stupnja razvoja”, zaključuje Stojčić.
Nedjeljko Perić sa zagrebačkog FER-a ističe da je za digitalnu transformaciju gospodarstva i društva nužna harmonizacija i sinergija javne uprave, gospodarstva i akademske zajednice. Kao veliki izazov vidi i stanje hrvatskog gospodarstva te je pitanje koliko generalno naša industrija može preuzeti dostignuća znanstvene zajednice – mnoge tvrtke su uglavnom vezane za bazičnu proizvodnju, a čak 99% svih tvrtki su mali i srednji poduzetnici. Bojan Jerbić sa zagrebačkog Fakultet strojarstva i brodogradnje upozorava da bi se provela tehnološka transformacija, nužno je prije toga, ili barem istodobno, provesti i socijalnu transformaciju. “Zadnjih godina imamo globalni trend da su najuspješnije tvrtke iz nekog ICT sektora koje ne proizvode ništa u klasičnom smislu. Tehnologija ili vještina je samo jedan čimbenik ukupnog razvoja i transformacije društva”, kazao je Jerbić. Dodaje da tehnologija nije nešto što je nametnuto nego nešto što mi i sami stvaramo i čega smo dio.

Na konferenciji DTC 2021 – Pametne industrije i digitalna transformacija, održana je i druga panel diskusija na temu kako poduzeća i gospodarske asocijacije surađuju s Vladom i akademskom zajednicom u digitalnoj transformaciji i 4. industrijskoj revoluciji.

Prof. dr. sc. Slavko Vidović iz Smart Industry Technologies d.o.o, ujedno organizator Konferencije, istaknuo je kako je Hrvatskoj potreban sinkronicitet i poštivanje organizacijske kako bi se radilo prema donesenom planu i učilo na greškama.

Prof. dr. sc. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu objasnio je da razvoj Smart Industry modela znači stvaranje infrastrukture u kojoj i malo i srednje poduzeće može eksperimentirati s tehnologijama za boljitak tih poduzeća. “Ta poduzeća trebaju najprije promijeniti mindset i povećavati apsorpcijske mogućnosti, odnosno ljudski kapital. Važno je osvijestiti da su neke stvari javno dostupne i da ih treba koristiti na principu dijeljenja, počevši od otvorenih podataka. Važna je suradnja privatnog i javnog sektora kao jednog od modaliteta stvaranja konkurentnosti prema SAD-u i Kini”, istaknuo je Vrček.

Dr. sc. Stjepan Sučić iz tvrtke Končak KET kaže kako u tvrtki stvaraju strategije za sljedeći četiri godine, a jedna od sastavnica je korištenje digitala kao koncepta kroz sve pojedine strukture unutar samog proizvodnog portfelja Končara. “Digitalna transformacija postaje temelj za napredak. Podaci postaju najvažniji resurs u transformaciji poduzeća, pri čemu koristimo monitoring senzoriku za prikupljanje. Važno je da podatkovni-informacijski sloj bude baza za sve digitalna rješenja i aplikacije; to je strateški smjer digitalizacije”, rekao je Sučić.

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kaže da njegovo Ministarstvo mora pratiti kako stvoriti ekosustav da dobre tvrtke budu što bolje i da se više integriraju u gospodarske tokove na europskoj i svjetskoj razini, dok s druge strane moramo premostiti situaciju u kojoj se nalaze poduzeća koja lošije stoje. “Jedan aspekt je promjena poslovnog modela u velikim sustavima, primjerice pomoć Đuri Đakoviću pri povećanju stupnja digitalizacije. Znamo koji su naši potencijali sljedećih nekoliko godina. Ne možemo bez suradnje između Vlade, akademije i privatnog sektora, s većim naglaskom na privatni sektor koji mora implementirati rješenja i Vlade i akademije”, smatra Blažinović.

Goran Marković iz InfoDoma kaže da su mladi talenti danas nestrpljivi i više vjeruju svojim prijateljima, na čemu treba raditi. Vođeni time u tvrtki, u protekle dvije godine InfoDom je radio s FOI-jem na projektu na kojem su razvijali rješenja koja pomažu da se korisnički aspekt bolje prati i mapira kroz informacijske sustave, odnosno da prepoznaju trenutak u kojem korisnici nisu zadovoljni.

Zamjenik ravnatelja Instituta Ruđer Bošković Hrvoje Matezović kaže kako je pandemija promijenila način života, ali i gospodarstvo, no da su nove tehnologije i određene mjere pokazale da se stvara dvosmjerna suradnja između lokalnih uprava u privlačenju stručnjaka, znanstvenika i akademika, a čime se tako privlače i mladi talenti.

U panel se uključio i Mladen Mrvelj iz Teledoma (InfoDom) koji je rekao kako je ključno vidjeti kako održati poslovanje, distribuirati robu, pristupiti kupcima i održati školstvo, ali da je važan i aspekt prilagodbe kako efikasno reagirati na pojavu bilo koje krize, o čemu su proveli i studije. Ranko Smokvina iz InfoExperta kaže da bi u Hrvatskoj najlakše primjenjivi bili tzv. digitalni blizanci. Mislav Malenice iz udruge CroAI naglasio je kako je potrebno što više kulture dijaloga na teme s konferencije kako bi rasla razina svijesti, no da pritom treba što više u to uključiti mlade i studente “jer se o inovacijama raspravlja bez onih koji će biti ti koji će inovirati”.

Po završetku panela održan je brainstorming.