Razrađujemo plan snaženja osnovne djelatnosti, odnosno sajamskog portfelja uz tematsko proširenje sa jamskih projekata

Autor: Darko Bičak , 25. travanj 2022. u 22:00
Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, o očekivanjima, viziji poslovanja velesajma s vrijednim zemljištima, glavnim izazovima i sajmovanju u budućnosti.

Zagrebački velesajam je institucija koja već duže od 100 godina predstavlja jedan od simbola čitavog hrvatskoga gospodarstva, a svoje zlatne dane je proživljavao 1970-ih i 1980-ih godina s Jesenskim i Proljetnim velesajmom. Najprije Domovinski rat i nestanak jedinstvenog jugoslavenskog tržišta, a nakon toga i digitalizacija i promjena modela sajamskih izložba su ZV stavili pred mnoge izazove s kojima se i danas bori. Nedavno je na čelo Zagrebačkog velesajma došla nova direktorica Renata Suša, s velikim iskustvom na menadžerskim pozicijama u tvrtkama poput nekretninskog Colliersa ili, pak, javnog giganta HŽ Infrastruktura. Što očekuje Zagrebački velesajam, koji su im glavni izazovi, kako će sajmovanje izgledati u narednom razdoblju, kako se misle nositi sa zahtjevima za prenamjenom vrijednog ZV-ov zemljišta u novi poslovni kompleks te kakva joj je vizija poslovanja ZV-a, govori Renata Suša, direktorica ZV-a, s kojom smo razgovarali uoči dvaju priredbi koje počinju danas i traju do petka – 26. međunarodnog sajma alatnih strojeva i alata BIAM i Zavarivanje – 29. međunarodnog sajma zavarivanja i antikorozivne zaštite.

Ima li Zagrebački velesajam budućnost?

Sajmovi imaju budućnost. Zagrebački velesajam apsolutno ima budućnost. Zagrebački velesajam konstantno se prilagođava novim zahtjevima tržišta i cilj nam je da se razvija i bude predvodnik trendova u industriji. S tradicijom dugom 113 godina poslovanja, još davne 1925. bio je jedan od osnivača Svjetskog udruženja sajamskih organizatora (UFI). Sajmovanje, kao prvi i davnih dana jedini oblik prezentacije proizvoda, prošlo je kroz više ciklusa promjene, mijenjajući samu strukturu industrije i način poslovanja. Tako je prošlo vrijeme specijalizacije, zatim globalizacije te spajanja ta dva trenda, a u novije vrijeme tm trendovima dodajemo i digitalizaciju koja iznova mijenja industriju i pristup poslovanju. Sajmovi ispunjavaju svoje tri funkcije, međusobno isprepletene – marketinšku, ekonomsku i društvenu. Osim što služe za prezentaciju proizvoda i usluga te pozicioniranje tvrtke i uspostavljanje i održavanje odnosa s klijentima, služe i kao konkurentna platforma, te za istraživanje tržišta. Ekonomsku funkciju ispunjavaju u izravnim koristima za izlagače i posjetitelje, ali generiraju i koristi za samu destinaciju kroz sekundarne efekte, hotele, restorane, prijevoz, pružatelje raznih usluga i dr. Danas su informacije i znanje od ključne važnosti, a upravo njihovo dijeljenje odlika su sajmova kao mjesta diseminacije znanja i s njom povezane specifičnosti svake industrije.

Trendovi sajmovanja su se promijenili u zadnjih 10-ak godina, a sad je korona dala dodatni pomak čitavom sustavu. Kakva je trenutačna pozicija sajmovanja u Europi i regiji, a i u Hrvatskoj?

Industrija sajmova kroz povijest pokazala se kao vrlo izdržljiva i žilava, a to se najviše može potkrijepiti činjenicom da unatoč digitalizaciji u svim sferama života, tehnologija ne može zamijeniti neposredan kontakt licem u lice i pet osjetila koji su ključno obilježje sajmova. Pandemija je nakratko zaustavila, a posljedično usporila organizaciju, ne samo sajmova, nego i mnoge poslovne procese u svijetu, međutim, bez obzira na to što je tehnologija omogućila virtualnu povezanost i komunikaciju te poslužila kao neupitna potpora, nije mogla nadomjestiti jednu od osnovnih ljudskih potreba – društveni susret i kontakt licem u lice.

Pratimo situaciju na tržištu, globalno i u regiji, sajmovi se ponovno održavaju, a ohrabruje činjenica da interes za njih ne jenjava, dapače, kontakti s izlagačima su se intenzivirali u oba smjera. Povratna informacija s tržišta je više nego optimistična, ljudima nedostaje sajam kao oblik marketinških i komunikacijskih aktivnosti i prezentacije.

Svojedobno je bilo govora o rekonstrukciji infrastrukture ZV-a. Je li to još operativno i kakvi su planovi?

Infrastrukturno, Zagrebački velesajam jedinstveno je područje u gradu, ceste unutar Velesajma su u vlastitom upravljanju kao i vodocrpilište te vlastite trafostanice. Jedinstvo nekretnina i infrastrukture cijelom prostoru daje jedan nevjerojatni razvojni potencijal. Trenutačno održavamo postojeću infrastrukturu, jer rekonstrukciju nije isplativo raditi bez sveobuhvatnog razvoja lokacije, na čemu ćemo intenzivno raditi.

Koliko planirani projekt urbanizacije prostora Kajzerice, Zagrebački Manhattan ili neki sličan projekt, mijenjaju strukturu planova ZV-a?

Zagrebački velesajam zauzima impozantnu površinu i pruža čitav niz mogućnosti. Zagrebački velesajam ima tri najvažnije postavke koje karakteriziraju dobre nekretnine: lokaciju, lokaciju i lokaciju. Bitno je uspostaviti komunikaciju sa svim dionicima i najširom javnosti glede razvoja Velesajma i definirati njihova očekivanja. Prostor je trenutačno, osim sajamske, ugostiteljske, maloprodajne, uredske i skladišne djelatnosti, postao i sportsko središte grada Zagreba te sve navedeno treba uključiti u buduće razvojne planove. Cilj nam je da taj golemi potencijal iskoristimo na najbolji mogući način.

Danas je činjenica, barem se tako čini, da je više prostora ZV-a angažirano za neke komercijalne i sportske sadržaje nego za same izložbe. Je li to tako i ako jest je li održivo?

Zagrebački velesajam prostire se na više od pola milijuna četvornih metara, zauzima središnje mjesto na karti grada Zagreba i spona je stare jezgre i Novog Zagreba. Prostor je od iznimne važnosti u urbanističkom, arhitektonskom, poslovnom, društvenom i kulturnom smislu, a time vrlo kompleksan, u upravljačkom smislu kao i kad govorimo o njegovoj rekonstrukciji. Njegovo mijenjanje zaslužuje stručan holistički pristup projektu uvažavajući sve navedene segmente u cilju otvaranja prostora za građane. Treba imati u vidu da će intervencije promijeniti vizuru grada, ali i ostaviti prostor u nasljeđe generacijama koje dolaze. Uz osnovnu djelatnost organizacije sajmova i događanja, Zagrebački velesajam prihode ostvaruje i od zakupa poslovnih prostora. Postojeći paviljonski kapaciteti izgrađeni su za tadašnje potrebe, a govorimo o vremenu prije 60 i više godina. Prostore smo prilagodili današnjim potrebama, koristi se 10 paviljona za sajamsku i vansajamsku aktivnost te kongresni kapaciteti Zagrebačkog velesajma koje imamo popunjene na visokoj razini. Prednosti naše lokacije i usluga koje pružamo, u produkcijskom i logističkom smislu, razlikuju nas od ostalih pružatelja usluga.

Koncept sajmovanja se promijenio i prostore koji nisu u funkciji sajmova stavili smo na tržište. Obzirom na velike troškove koje ovaj cijeli kompleks nosi, to je jedina i ispravna opcija. Jasno je kako sportski sadržaji ne mogu plaćati zakup u visini koliko to može maloprodaja, ali bitno je napraviti održivi koncept kako bismo sačuvali sportske sadržaje, jer oni imaju širi društveni utjecaj i vrijednost.

Koje sajmove, ili vrste sajmova, očekujete da će ZV zadržati u narednom razdoblju i koji bi trebali biti nosioci vašeg poslovanja, kao što jesu ili su bili Interliber, Autoshow, Jesenski velesajam…?

Današnje vrijeme traži fleksibilnost u odlučivanju, inovativan pristup u poslovanju i prilagodljivost na promjene uz kontinuirano učenje i prikupljanje novih znanja. Krajnji korisnici, u našem slučaju izlagači, posjetitelji i klijenti naših usluga, prepoznaju takav pristup, a mi kao organizatori brzo dobijemo povratnu informaciju i rezultate uloženih napora. Zagrebački velesajam prepoznatljiv je brend ne samo u gradu Zagrebu i Hrvatskoj već ima svoju čvrstu međunarodnu poziciju. Kao takav, potrebno je s njim obazrivo upravljati kao i sajamskim projektima koji nadilaze granice naše sajamske kuće. Takvi su Interliber, Nautika, Biam & Zavarivanje, Ambienta, Croagro. Uz postojeće sajamske termine, trenutačno razrađujemo plan snaženja osnovne djelatnosti odnosno sajamskog portfelja uz primjenu tematskog proširenja sajamskih projekata. Kontinuirano radimo na istraživanju tržišta i transparentnoj komunikaciji s poslovnom javnošću, osluškujemo njihove potrebe i njegujemo odnose sa svim relevantnim subjektima na tržištu, Gradom Zagrebom te institucionalnim partnerima: Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Turističkom zajednicom grada Zagreba te znanstvenom zajednicom. Sajmovi su vrlo lukrativna industrija, doživljavam ih kao živi organizam, isprepleteni različitim sudionicama i industrijama na tržištu, gospodarskim, institucionalnim, poslovnim i znanstvenim, a sinergija i doprinos svakog od njih utječe na pokretanje poslovne aktivnosti u zemlji. Godina ispred nas je svakako izazovna, ali oslanjamo se na našu 113-godišnju tradiciju, izvrsnost u organizaciji sajmova i ustrajnost u njihovom održavanju u ovim izazovnim gospodarskim vremenima. Čvrsto vjerujem da će upornost polučiti uspjeh.

Koji su vam osobno bili najveći izazovi kad ste vi preuzeli Zagrebački velesajam?

Izazova ima na svakodnevnoj razini. Uvođenje promjena u dosadašnje obrasce rada i poslovne procese iziskuje veliku energiju, a ponajviše činjenica što svi očekuju promjenu, znaju da je promjena nužna, ali kad se promjene pokrenu prate ih i veliki otpori. To je svakodnevni dio mog posla, a po prirodi sam osoba koje ne odustaje u ostvarenju postavljenih ciljeva, kako u poslovnom tako i u privatnom životu, a za čije funkcioniranje je potrebno uspostaviti zdravu ravnotežu.

Komentirajte prvi

New Report

Close