Na bankarskom tržištu uvijek je živo, iznimka nije bila ni prošla godina; od gutanja manjih, ali i većih igrača u jednom slučaju, preko mijenjanja poslovnih modela iz temelja, sve do onih koji se i dalje "traže".  Rekapitulira li se 2018. godina, većina kreditora itekako ima razloga trljati ruke. Glavni rizik za njih je završio; situacija u Agrokoru, ključnom razlogu za eksponencijalni skok rezervacija i posljedičnu eroziju rezultata u prethodnoj godini, naposljetku je smirena, a bankarski sektor ostvario 5,7 milijardi kuna dobiti prije poreza.

Okruženje je, ipak, daleko od idealnog: gospodarski rast je slab, ekonomija bježi u rentu i sve se više oslanja na turizam, a na vidiku nema ni natruha rasta cijene novca. Nakon godina stagnacije, pa i kontrakcije, bankarski sektor konačno je prošle godine zabilježio značajniji rast kreditne aktivnosti. Imovina je prvi put, nakon 2011. godine bitnije porasla, za 4,4 posto premašivši 408 milijardi kuna. Dodaju li se tome stambene štedionice, imovina sustava približila se nadomak 415 milijardi kuna. Neprikosnoveni lider i dalje je Zagrebačka banka koja sa 113 milijardi kuna aktive (što pokriva Prvu stambenu štedionicu pripojenu u lipnju) dominira na 27 posto tržišta. UniCreditova lokalna podružnica godinu je zaključila s 2,1 milijardom kuna bruto dobiti. S 83 milijarde kuna aktive ili petinom tržišta, slijedi ju Privredna banka Zagreb iz sastava Intesa Sanpaolo.

Pod kišobran PBZ-a u prosincu je ušao Veneto, a banka je donijela vlasnicima 1,47 milijardi kuna dobiti prije poreza. Erste &Steiermärkische drži solidnu treću poziciju sa 61,4 milijarde kuna aktive (14,8 posto tržišnog kolača) i 1,02 milijarde kuna bruto dobiti. Najambicioznijim posljednjih se godina kristalizirao OTP akvizicijom i pripajanjem Splitske banke. Ti potezom OTP je uspio premašiti 42 milijarde kuna aktive, ugrabiti više od 10 posto tržišta te u prvom koraku (u kojem dominira čišćenje) iskazati 214 milijuna kuna dobiti.

Za razliku od mađarske podružnice, austrijski Raiffeisen održava svoj udio blizu 8 posto na razini 32,6 milijardi imovine iz koje je vlasnicima isporučio 238,6 milijuna kuna. U konstantnom skeniranju prilika bila je i Hrvatska poštanska banka. Ta državna banka s 21,3 milijardi imovine (5 posto udjela) i 185,3 milijuna kuna bruto dobiti unatoč veličini tražila je prilike za rast, jasno, sukladno mogućnostima i (ne)spremnosti vlasnika da ju kapitalno podupire.  Naći će ih u saniranoj Jadranskoj banci, sa snažnom bazom tek u Šibeniku i okolici, koju će tijekom godine krenuti pripajati i proces okončati u travnju 2019.

Vrijedi primijetiti da su samo tri (male) banke, Croatia, Imex i sanirana Jadranska, iskazale su gubitak od ukupno 60-ak milijuna kuna.  Motor kreditnom rastu banaka bili su plasmani kućanstvima što nije iznenađenje jer rast BDP-a guraju osobna potrošnja i rast raspoloživog dohotka. Taj se dohodak prelijevao u nenamjenske gotovinske kredite koji su na godišnjoj razini porasli 12 posto, samo u 2018. za 5,4 milijarde kuna, u usporedbi s 2,9 milijardi kuna iz 2017. Činjenica da gotovinci činili oko 40 posto ukupnih kredita kućanstvima, u usporedbi s 33 posto dvije godine ranije, uskoro će potaknuti i reakciju regulatora koji je već dulje vrijeme pod baražnom vatrom da je (pre)mlako reagirao na anomalije poput švicarskog franka. 

Sužen manevarski prostor 
Središnja banka odlučila je povući kočnicu izdavanjem preporuke bankama nakon što je postalo jasno da se gotovinski krediti odobravaju najvećim dijelom kao supstituti stambenima (u uvjetima nefunkcioniranja kreditnog registra) pošto je država izmjenama Ovršnog zakona pod pritiskom lobističkih grupacija blokiranih građana podigla neovršivi dio plaće.  Taj je potez bankama smanjio manevarski prostor za naplatu u slučaju problema s otplatom stambenih kredita pa su one potom postrožile uvjete odobravanja. 

Zvono na uzbunu zazvonilo je kad je postalo jasno da se nenamjenski krediti bez zaloga i s rokovima dospijeća od 10 i više godina, u pravilu uz više kamatne stope, u praksi odobravaju potrošačima koji nisu kreditno sposobni za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti, situacija koja je neodoljivo podsjećala baš na švicarce desetljeće i pol ranije. Osim građanima, rastu zajmova u manjoj mjeri pridonijeli su oni tvrtkama među kojima su prednjačili krediti u turizmu (usluge pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane) pri čemu se uglavnom radi o velikim iznosima, iznad 7,5 milijuna kuna. Tako je ukupna kreditna aktivnost, koja pokriva kućanstva i nefinancijske tvrtke, u 2018. na godišnjoj razini ubrzala na 4,4 posto ( s prethodnih 3,1 posto) dosegnuvši 45 posto imovine banaka. 

Najveći izazov
Dugotrajno razdoblje niske cijene novca kojemu se, realno govoreći ni u trenutku pisanja ovog teksta u ljeto 2019. ni približno ne nazire kraj, predstavlja najveći izazov bankama i njihovim vlasnicima.  Premda je dobit u 2018. porasla za gotovo 45 posto u odnosu na 2017., operativna profitabilnost – ona prije troškova umanjenja vrijednosti i rezervacija – osjetno je potonula. Zbog smanjenja svih njegovih sastavnica, neto prihod iz poslovanja se smanjio, osobito ključni prihod – od kamata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Dok su banke ranije imale prostora rezati na troškovima kamata koje su plaćale na depozite, te su se kamate približile nuli ograničivši manevarski prostor pa je dominirao efekt pada kamatnih prihoda.  Dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane, uzrečica je što plastično vrijedi za ilustraciju upravo te problematike. Naime, banke su posebno izgubile na padu prihoda od kamata od domaće države zahvaljujući činjenici da je Vlada prijevremeno otplatila cestarske kredite krajem 2017. pa ih povoljno, po značajno nižoj cijeni, refinancirala u travnju 2018. Niska cijena novca, u kombinaciji s porezom na kamate na štednju uvedenim par godina ranije, doveli su do 6,5-postotnog skoka depozita, najvišeg nakon 2010. Demotivirani kamatom građani i tvrtke razročavaju novac prelijevajući ga na transakcijske i štedne račune koji su porasli za četvrtinu te do kraja godine dosegli oko polovice obveza banaka. 

Dok je benefit toga niža ovisnost banaka o inozemnom financiranju, rastu im rizici; kamatni i valutni te rizik od odljeva (primjerice, k brzorastućem tržištu nekretnina). Provjetravanje portfelja rezultiralo je poboljšanom kvalitetom i to radi prodaje potraživanja čime je udio loših kredita (rizičnih skupina B i C) pao ispod 10 posto. Najprije su loši krediti početkom godine porasli na krilima uvođenja novog računovodstvenog standarda (da se gubici priznaju u visini u kojoj se očekuju, a ne u kojoj su ostvareni, kao što je bilo do sada). 

Kopne loši krediti
U slučaju tvrtki, promjena je nastupila zbog obveze klasifikacije kredita iz one da klijentima koji ne ispunjava obveze (status 'default') u status loš kredit dok je kod građana uvedeno pravilo kontaminacije i tromjesečno razdoblje potrebno za izlazak iz problematične kategorije. Međutim, do kraja godine trend se okrenuo; loši krediti su se snizili na 6,6 posto kod građana i 20,4 posto kod tvrtki. Kad su poduzetnici u pitanju, glavnina otpada na prerađivačku industriju, dok su – donedavno najproblematičniji – građevinari pali na drugo mjesto zbog spomenute prodaje potraživanja.

Inače, banke su u 2018. prodale 5,4 milijarde kuna loših potraživanja, oko tri milijarde skromnije od rekordne 2017., a najviše ih se odnosilo na tvrtke, tek manji dio na stanovništvo.I na kraju, nije zgorega napomenuti da je prošla godina donijela promjene i unutar supervizije Hrvatske narodne banke. Zbog isteka mandata glavnog supervizora, viceguvernera Damira Odaka zamijenila je Martina Drvar kojoj je Sabor potvrdio šestogodišnje mandat. S obzirom na ograničenje jednog od rijetkih lukrativnih izvora prihoda čim su se gotovinci oteli kontroli i pretvorili u rizik, ali i namjeru uvođenja eura na horizontu koja pred banke (i HNB) stavlja opipljive izazove u pripremi i implementaciji, pred glavnu supervizoricu i tim uz redovnu, stiže i cijela nova lepeza posla.

Addikov novi poslovni model

Popriličan zaokret u poslovanju odradio je Addiko promjenom fokusa na potrošačko kreditiranje građana, srezavši aktivu za gotovo tri milijarde kuna u samo godinu dana na 18,3 milijarde uz 188,3 milijuna kuna dobiti prije poreza. Promjene poslovnog modela, favoriziranjem najprofitabilnije niše uz usporavanje ostalih izvora kreditiranja, dobivaju jasniju sliku u uvjetima potrage za novim (su)vlasnikom koje će vlasnici grupe, fond Advent uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj, pronaći u ljeto 2019. godine listanjem dijela dionica na Bečkoj burzi.