U proteklih godinu dana popularnost NATO saveza u Hrvatskoj je porasla za gotovo pet posto, a u istom razdoblju podrška ulaska u Europsku uniju smanjila se za tri posto. Podaci najnovijeg istraživanja agencije Promocija plus otkrivaju zanimljive trendove u stavovima hrvatskih građana o prihvaćanju strateškog cilja, ulaska u euroatlantske integracije. Za ulazak u NATO savez u travnju se izjasnilo 41 posto građana, protiv je bilo 47 posto, a neodlučno je bilo samo 13 posto. Približan postotak ispitanika neodlučan je i u vezi s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, s time da pozitivan stav prema toj integraciji ima 51 posto građana, upravo onoliko koliko će biti potrebno na referendumu nakon što Hrvatska napokon završi pregovore i dobije zeleno svjetlo za punopravno članstvo.

Bez referenduma
Trend porasta podrške NATO savezu i pada podrške Europskoj uniji donekle je paradoksalan ako se uzmu u obzir javne rasprave o euroatlantskim integracijama. Uvriježeno je mišljenje da se hrvatski građani odlučno protive NATO savezu, povezujući ga s američkim ratnim avanturama u Iraku, opasnostima od terorističkih napada ili slabljenjem vlastita sustava obrane u korist, primjerice, talijanske mornarice. Zbog takvih kritika iz redova nevladinih organizacija i političkih stranaka državni vrh je nedavno došao do “spasonosnog” rješenja: za ulazak u NATO neće biti potreban referendum jer članstvo u toj organizaciji ne podrazumijeva ulazak u novu državnu asocijaciju. Time se rasprava o NATO-u stišala, ali začudo, istodobno s tim, počelo je rasti povjerenje građana u taj savez. Ili su se jednostavno pomirili s onime na što ne mogu utjecati. Naime, samo pet posto građana vjeruje da Hrvatska neće postati članica tog saveza. Političke poruke iz državnih institucija demonstriraju jedinstven stav vlasti. U izjavama predsjednika Stjepana Mesića može se iščitati zaključak da Hrvatska u tom smislu nema alternative, NATO donosi gospodarski razvoj, ulaganje, sigurnost na globalnoj razini, a Davor Božinović, veleposlanik RH pri NATO savezu, otvoreno tvrdi da će ulazak Hrvatske u NATO (pozivnica se očekuje na proljeće iduće godine) “ubrzati put prema članstvu u Europskoj uniji”. Istovremeno u hrvatskoj javnosti pada podrška EU. Najnovije ankete pokazuju zabrinjavajući trend, približan onome iz kriznih razdoblja odnosa Hrvatske i EU, kada se članstvo u Uniji uvjetovalo uhićenjem generala optuženih pred Haaškim sudom. Nakon uhićenja Gotovine, podrška Uniji skočila je na zavidnih 55 posto, da bi od veljače ove godine nastupio nagli pad. Ankete bilježe sve veći broj euroskeptika, ali ne detektiraju konkretne razloge njihovu nepovjerenju u EU. Konstantno raste i broj neodlučnih. Stručnjaci podsjećaju da je i u mnogim novim članicama Unije podrška javnosti padala kako su pregovori odmicali i približavao se datum priključenja.

‘Predrasude i neznanje’
Veleposlanik Europske komisije u Zagrebu Vincent Degert naglašava kako su uzroci euroskepticizma “predrasude ili neznanje”. “Ljudi su euroskeptični jer se boje gubitka identiteta, zemljišta, suvereniteta, boje se veće konkurencije”, izjavio je Degert. Europska komisija imat će pune ruke posla i u euroskeptičnoj Švicarskoj čiji građani uporno odbijaju pristupiti Uniji iako je ta zemlja dala zahtjev za priključenje 1992. godine. No ta usporedba nije samo kuriozitet, nego i pouka: sve nove članice ušle su u Uniju kao slabije, da bi potom nastupio gospodarski i socijalni rast. Švicarskoj to, za razliku od Hrvatske, već dugo ne treba.