Ako je suditi prema prvim pokazateljima siromaštva koji proizlaze iz ankete državnih statističara o dohotku stanovništva, Hrvatska će na ljestvicama EU prema stopi rizika od siromaštva za 2015. vjerojatno pasti u odnosu na 2014., kad je lošije od nje stajalo osam zemalja.

Nakon što je 2014. ta stopa iznosila 19,4 posto (godinu prije 19,5%), lani je udjel kućanstava s dohotkom ispod tzv. praga rizika od siromaštva ponovno premašio petinu – 20,4 posto. Taj skok uzrokovan je ponajprije porastom samoga praga rizika od siromaštva koji se, pak, izračunava kao 60% medijalnog dohotka kućanstva. Za jednočlano kućanstvo u Hrvatskoj taj je prag ispao 24.900 kuna ili 2075 kuna mjesečno, dok je u 2014. bio 1980 mjesečno, a kod npr. četveročlanih kućanstava s dva odrasla člana i dvoje djece porastao je sa 49.896 na 52.290 kuna godišnje ili 4357 kuna mjesečno, što je 200 kuna mjesečno više nego godinu prije.

Iz prezentiranih podataka tako ne možemo zaključiti da povećanje stope rizika od siromaštva ujedno znači i povećanje broja osoba koje žive u oskudici, ističe Marko Krištof, ravnatelj DZS-a.  Udjel osoba suočenih s teškom materijalnom oskudicom, koje si ne mogu priuštiti barem 4 od 9 stavki koje utječu na kvalitetu života (npr. adekvatno grijanje zimi, mesni obroci, plaćanje režija, neočekivani financijski izdaci, priuštivost odmora) nije se povećao.

I lani je u teškoj oskudici bila svaka sedam osoba, odnosno njih 13,9 posto.  Međutim, podaci DZS-a istodobno upućuju na porast dohodovne nejednakosti stanovništva. Razlika između ekvivalentnog dohotka 20% kućanstava s najvećim dohocima i onoga 20% najslabijih (tzv. kvintilni omjer) lani je povećana. Dohodak dohodovno najjače petine bio je 5,3 puta veći od petine najslabijih, a godinu prije taj je omjer bio 5,1.