Prosječan ekonomski rast sedam zemalja srednje i istočne Europe iznosit će 2,2 posto ove godine, no među njima Hrvatska će biti na samom dnu sa stagnacijom BDP-a, prognoziraju analitičari austrijske Erste grupe.

Puno će ovisiti o odgovoru Vlade na fiskalne ciljeve koje je zadala Europska komisija u okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP); od izgleda za rejting, troškova financiranja, strukturnih reformi do izgleda za razboritu fiskalnu politiku. "Nadamo se da će Procedura prekomjernog deficita dovesti do konsolidacije, i što je još važnije, do konstruktivnih strukturnih reformi te pronalaženja prave ravnoteže između više poreznog tereta i nužnog trajnog rezanja troškova", poručuju iz Erstea. Poput niza drugih, ni analitičari te banke ne dijele optimistične prognoze Vlade o rastu iduće godine. Dok Vlada planira s 1,3 posto rasta, u Beču nam procjenjuju stagnaciju gospodarstva.

Za razliku od domaće ekonomije, u ostalih šest zemalja u okruženju gospodarske prilike bit će pozitivne. Najmanji rast od 1 posto predviđa se za Srbiju, a za najviših 2,9 posto porast će poljsko gospodarstvo, odnosno 2,2 posto u prosjeku što znači da se Hrvatska ni nakon pet godina nije uspjela prilagoditi krizi. Doda li se računici, međutim, turski rast od 4,2 posto, prosječan rast zemalja srednje i istočne Europe dosegnuo bi tri posto u 2014. Regija će porasti dvostruko brže od eurozone, a rast će biti uravnoteženiji i održiviji s povećanjem investicija po prvi puta nakon izbijanja krize.