Od zaživljavanja Fortenova grupe prošlo je mjesec i pol, a dok je vodstvo 'novog Agrokora' zaokupljeno operacijom refinanciranja tzv. roll up kredita (SPFA), procedurama prijenosa imovine te razradom nove strategije, polako se kompletira i mozaik financijskih izvješća Agrokora za prošlu godinu.

Iz kompanije su jučer napokon objavili revidirane konsolidirane rezultate kojim su obuhvaćena ukupno 108 društava, a uz ponovno nešto manji konsolidirani prihod izvješće potvrđuje osjetan porast operativne dobiti. Konsolidirani prihodi pali su u odnosu na 2017. za 1,8 posto, sa 39,5 na 38,7 milijardi kuna, no istodobno je Grupa iskazala 22 posto ili 427 milijuna kuna veću operativnu dobit EBITDA koja je time dosegnula 2,4 milijarde kuna.

Rast EBITDA Grupe "iznijeli" su ponajprije Konzum i Mercator kao glavni oslonci poslovne grupe Maloprodaja i veleprodaja, kod koje je operativna dobit povećana 2,3 puta, odnosno za 681 milijun, na ukupno 1,2 milijarde. Toliku operativnu dobit ostvarila je i grupa Prehrana (+34 milijuna) dok je kod Poljoprivrede dosegnula 113 milijuna ili 172 milijuna slabije nego 2017. Ipak, u konačnici je Grupa i za prošlu godinu iskazala gubitak, premda je on sa šest milijardi kuna iz 2017. sveden na nešto više od 1,4 milijarde.

"Minus" je uvelike posljedica jednokratnih stavki, a uz uteg novih otpisa  značajno su mu pridonijeli visoki troškovi restrukturiranja, kao i oni vezani uz (re)financiranje.  Sve u svemu, u priopćenju kompanije zaključuje se da je izvanredna uprava u 2018. ispunila sve glavne ciljeve. Osim postignute nagodbe i započetih priprema za implementaciju provedenu u prvom kvartalu ove godine, podcrtavaju kako su osigurali stabilnost financiranja produženjem SPFA kredita i pripreme za njegovo refinanciranje, a operativnom poslovanju   apostrofiraju ponovno stjecanje povjerenja kupaca i partnera.

Usporedno s povećanjem operativne marže, i najveća divizija, Maloprodaje i veleprodaje, u cjelini je lani zabilježila pad prihoda, i to za nepunih 1,2 milijarde, na nešto više od 29 milijardi kuna. Iako je Konzum poslovao s manjom prodajnom mrežom (slijedom zatvaranja 80-ak neprofitabilnih trgovina), on je taj utjecaj na prihode nadomjestio rastom u ostatku mreže (povećanjem od 5,7% na razini "isto na isto").

Kako je i u Sloveniji u tom biznisu ostvarena približno ista razina prihoda kao godinu prije, smanjenje prihoda u grupi Maloprodaje većim dijelom je posljedica pada na drugim regionalnim tržištima, pri čemu se ponajprije podcrtava utjecaj širenja prodajne mreže konkurencije u Srbiji i Crnoj Gori, gdje Agrokor drži 10-11 posto tržišta.  Vezano uz Konzum i poslovne rezultate, zasad se mahom naglašava tek da su oni poboljšani uslijed viših profitnih marži odnosno optimizacije asortimana, no detaljna slika u vidu godišnjeg izvješća još nije obznanjena.

U slučaju Konzuma te brojke imaju opipljivu važnost za mnoge domaće kompanije dobavljače, jer je sporazumom u vrijeme usuglašavanja prijedloga nagodbe zacrtano da se dinamika isplate oko 80 milijuna eura tzv. graničnog duga kroz četiri godine veže uz ostvarenje operativne dobiti, pri čemu je kao donji prag postavljena EBITDA od 38,8 mil. eura. Prema svemu sudeći, Konzum je taj prag premašio i dobavljači bi shodno tome mogli računati na rundu isplate graničnog duga. No, kako se na refinanciranju SPFA kredita još uvijek radi, a trenutno i turistička predsezona nameće veće likvidnosne potrebe, ostaje vidjeti hoće li to  iziskivati fleksibilnije rokove. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost