Dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, na kraju 2012. godine iznosio je 175,2 mlrd. kuna, vidljivo je iz posljednjih podataka HNB-a, stoji u dnevnim RBA analizama.

"U odnosu na prethodni mjesec dug je porastao za nešto više od milijardu kuna (0,6%), čemu je pridonijela isključivo unutarnja komponenta duga. Pri tome je dug Republike Hrvatske iznosio 165,6 mlrd. kuna (242 mil kuna više nego na kraju studenog).

Na godišnjoj razini dug središnje države porastao je za 21,2 mlrd. kuna ili 13,8%, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,3 mlrd. kuna na 62,8 mlrd. kuna, dok je unutarnji dug porastao za 10,9 mlrd. kuna na 112,4 mlrd. kuna. Tijekom prošle godine rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura u srpnju, dok je rast inozemne komponente pridonijelo izdanja euroobveznice u travnju. 

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u prosincu su ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na studeni te su iznosila 55,1 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 mlrd. kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 3,6 mlrd. kuna, a domaća za 1,2 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. 
U ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga središnje države s obzirom na visoke potrebe za financiranjem", napominje se u analizi.