Tromjesečni niz usporavanja godišnje stope inflacije prošlog je mjeseca prekinut. Godišnji rast cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava s travanjskih se 5,8 posto u srpnju spustio na 3,9, a prema prvoj procjeni državnih statističara u kolovozu je ponovno premašio četiri posto, tj. iznosio je 4,1 posto.
Glavni krivac, odnosno glavni pritisci ponovno dolaze od – energije. Godišnja stopa rasta cijena energenata ubrzala je sa srpanjskih 12,2, na 17,4 posto. Osim što je ta komponenta na mjesečnoj razini zabilježila poskupljenje za 3,7 posto u prosjeku, toliko ubrzanje na godišnjoj razini dijelom je i rezultat tzv. baznog efekta jer je energija u lanjskom kolovozu bila pojeftinila za jedan posto.
Skuplje i usluge
Uz goriva i druge energente u potrošnji kućanstava u odnosu na srpanj poskupjele su i usluge, ali veoma blago (0,1 posto). A kako su u kolovozu prošle godine usluge zabilježile mjesečni rast za 1,4 posto, u godišnjim inflacija usluga je usporila – u srpnju je bila na 8,5 posto, a prva procjena za kolovoz upućuje da su njihove cijene trenutačno 7,2 posto više nego prije godinu.
Istodobno, cijene hrane već duže vrijeme su u znaku usporavanja cijena. U odnosu na prethodni mjesec, naime, kategorija Hrane, pića i duhana bilježi blagi pad cijena (-0,2 posto), a i u odnosu na kolovoz prošle godine one su više-manje na istoj razini, tj. tek su neznatno više. Neprehrambeni industrijski proizvodi i dalje su komponenta koja ublažavajuće djeluje na stopu inflacije jer su njihove kolovoške cijene u prosjeku bile nešto niže i u mjesečnim usporedbama (-0,9 posto naspram srpnja) i na godišnjoj razini (-1,3 posto).
Komentirajući preliminarne podatke Državnog zavoda za statistiku, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić naglasio je upravo strukturu inflacije, iz koje je vidljivo da najveći doprinos recentnom ubrzanju rasta potrošačkih cijena dolazi iz energetskog sektora. “Ogroman dio, odnosno gotovo cjelokupan doprinos otpada na područje energije. U ostalim komponentama inflacije, prije svega hrane i pića te neprehrambenih industrijskih proizvoda (bez energije), situacija je znatno mirnija”, kaže.
No, dodao je i kako vezano uz cijene energenata koji trenutačno najviše utječu na kretanje inflacije nije izgledno da će se s obzirom na stanje na Bliskom istoku situacija u idućih nekoliko mjeseci bitnije promijeniti, pa onda nije realno očekivati ni značajniji ili rapidan pad cijena energije. U odnosu na bazno razdoblje, odnosno na zadnje mjesece prošle godine, cijene energenata će i dalje biti izvoz inflacijskih pritisaka, a to je, kaže, jako teško nadoknaditi drugim sastavnicama ukupne inflacije.
Cilj od dva posto krajem 2027.
Sve u svemu, u Vladi računaju da bi prvi kvartal sljedeće godine mogao donijeti određenu stabilizaciju odnosno daljnje usporavanje inflacije. Prema Ćoriću, na ciljanih dva posto trebali bismo se svesti do kraja sljedeće godine. U međuvremenu ostaje kao pozitivan aspekt isticati da se prema međunarodno usporedivoj mjeri inflacije, harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), posljednjih mjeseci postepeno smanjuje razlika između rasta cijena u Hrvatskoj i u ostatku europodručja odnosno prosjeka EU.
Prema tzv. flash procjeni Eurostata, HICP inflacija u eurozoni je u kolovozu ubrzala s 2,9 na 3,3 posto (također najviše pod utjecajem energije), dok je u Hrvatskoj ubrzanje bilo znatno manje, s 3,6 na 3,7 posto. Dakle, inflacijski diferencijal suzio se na 0,4 postotna boda.
Kad je riječ o mogućim rizicima u pogledu inflacije za 2027., jedan od njih je potencijalno odgođeno prelijevanje rasta cijena energenata, umjetnih goriva te suša i toplinskih valova koje utječu na usjeve. To posebice vrijedi za cijene hrane, kod koje trenutačno sve ukazuje na nastavak kratkoročnog trenda prigušenog rasta cijena, u posljednjem je komentaru inflacije naglasila Ivana Jović, glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu