Iduća godina bit će u znaku usporavanja i inflacije i gospodarskog rasta i zaposlenosti, a kako se na tim projekcijama temelje i proračunski planovi. Prijedlog proračuna predviđa manji postotni rast nego ove godine.
No, u apsolutnim iznosima proračun se i dogodine nemalo povećava – na strani prihoda za 2,7 milijardi eura, na ukupno 35,7 milijardi, dok ukupni rashodi rastu za tri milijarde, na 39,8 milijardi eura. Dakle, i bez probijanja plana, što baš i nije rijetkost, stići će nadomak 40 milijardi.
Fiskalna stabilnost
U Vladi su prilikom predstavljanja plana državnog proračuna naveli kako se on bazira na očekivanom usporavanju gospodarskog rasta s 3,2 na 2,7 posto, uz očekivano spuštanje stope inflacije na 2,8 posto, a računa se i na sporiju dinamiku zaposlenosti s očekivanim povećanjem za 1,6 posto. Premijer Andrej Plenković rekao je kako je proračun “rezultat snažnog gospodarskog rasta i aktivnosti poduzeća i velike zaposlenosti”, što pak na na rashodnoj strani omogućuje “veća ulaganja u građane i sve razvojne prioritete, ali bez narušavanja fiskalne stabilnosti”.
Podcrtao je pritom da najveći dio rashoda ide upravo na područja koja najizravnije podupiru standard građana. Tako se za mirovine i naknade kućanstvima dogodine osigurava 10,2 milijarde eura ili punih milijardu eura više nego ove godine. Predsjednik Vlade pohvalio se usto kako će krajem ove godine, s jednokratnim godišnjim dodatkom, sveukupne prosječne mirovine prijeći će granicu od 700 eura, a ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac precizirao je kako ona trenutačno iznosi 691 euro, ali je i podsjetio da je, primjerice, 2023. bila na 472 eura.
Druga najveća rashodna stavka, naknade za zaposlene kojima se plaće isplaćuju iz proračuna, dogodine se povećava za oko 400 milijuna, čime se na toj poziciji planira izdvojiti ukupno 8,8 milijardi eura. Međutim, posljednjih godina za plaće u državnoj upravi i javnim službama inicijalni su se planovi obično pokazivali pretijesnima i u hodu su se povećavali pa nije baš mala vjerojatnost da će tako biti i iduće godine.
Za više od sto milijuna, sa 692 na 804 milijuna, rastu izdaci za demografsku revitalizaciju (povećanje naknada za roditeljski dopust, udvostručenje potpore za novorođeno dijete). Prema Plenkoviću, “proračun osigurava ulaganja u generatore održivog rasta: u gospodarstvo, infrastrukturu, energetiku i druge sektore koji nam osiguravaju veću konkurentnost, ali i otpornost na krize, uključujući i rast izdvajanja za obranu na 2,06 posto BDP-a”.
Sve u svemu, Vlada će i plan proračuna za 2026., kao i one iz prethodnih godina, opisati kao “socijalan, održiv i razvojan”, a lako je pretpostaviti da će oko tih značajki i ovaj put biti polemiziranja.
Pad javnog duga
Kad je riječ o prihodnoj strani, uz i dalje solidne stope očekivanog gospodarskog rasta, u Vladi računaju s povećanjem prihoda za više od osam posto. Od ukupno planiranih od 35,7 milijardi, oko 72 posto otpada na poreze i doprinose (54% porezi plus 18% doprinosi), pri čemu glavninu od 19,1 milijardu eura poreznih prihoda, tj. više od dvije trećine, nose oni od PDV-a.
U strukturi poreznih prihoda oni od poreza na dobit čine 14 posto, a od posebnih poreza i trošarina, rekao je Primorac ističući kako ta struktura odražava potrošno orijentiran porezni sustav. Dodao je kako je to razumljivo s obzirom na to da Hrvatska značajan dio poreza prikuplja i od onih koji nisu rezidenti RH.
Manjak samoga državnog proračuna u konačnici se predviđa na 4,1 milijardu eura ili oko 300 milijuna više nego ove godine, ali na razini opće države Hrvatska bi trebala ostati u okvirima europskih fiskalnih pravila. Deficit opće države prema europskoj metodologiji i dogodine bi se trebao zadržati na 2,9 posto BDP-a, a razina javnog duga mjerena udjelom u BDP-u trebala bi se dodatno spustiti – s 56,4 na 56 posto BDP-a.
